4.8 C
Zagreb
Naslovnica Život i zabava U Gradskoj knjižnici izložba Zagrebački tiskar Antun Jandera – povodom 250 godina...

U Gradskoj knjižnici izložba Zagrebački tiskar Antun Jandera – povodom 250 godina od izlaženja prvih hrvatskih novina

Gradska knjižnica u Zagrebu u suradnji s Hrvatsko-češkim društvom organizira izložbu Zagrebački tiskar Antun Jandera: izložba u povodu 250 godina od izdavanja prvih hrvatskih novina, od 16. studenog do 4. prosinca 2021. Autori izložbe su Sara Džapo, Davor Ferković i Marijan Lipovac.

Čeh Antun Jandera je 1771. u Zagrebu izdavao novine na latinskom jeziku Ephemerides Zagrabienses, čime počinje i povijest hrvatskog novinstva, no od 50 brojeva nije sačuvan nijedan primjerak.

Na izložbi će biti izložene knjige iz fonda Gradske knjižnice koje je Jandera tiskao tijekom svog djelovanja u Zagrebu, od 1766. do 1772., oglasi iz kojih doznajemo da je 1771. izdavao novine, kao i preslike dokumenata o njegovom rođenju i smrti, dokazi o njegovom djelovanju u Pragu i preslika njegova pisma poslanog Hrvatskom kraljevskom vijeću u Varaždinu 1772. Zapis iz matične knjige u češkom gradu Příbramu bit će izložen prvi put, a iz njega doznajemo točan datum Janderinog rođenja, čime se ispravlja netočan podatak u dosadašnjoj literaturi da je Jandera rođen 1728.

Antun Jandera rodio se 13. prosinca 1738. u Příbramu kao Antonín Jan František Jandera u tiskarskoj obitelji. Njegova majka Monika Ludmila Práchynová bila je najmlađa kći tiskara Jáchyma Františeka Prachynusa i Anežke Dorote Pileciove te se udala za Jana Martina Janderu, faktora u majčinoj tiskari. Nakon što je 1740. umro, supruga mu se udala za tiskara Františeka Augustina Höchenbergera.

U njegovoj tiskari 1753. se kao šegrt tiskarskom zanatu počeo učiti i 15-godišnji Antonín Jandera, koji se iste godine preselio u Prag gdje je počeo raditi u isusovačkoj tiskari. Ondje je djelovao kao slagar sve do 1765., a godinu kasnije spominje se u Zagrebu kao faktor u Kraljevinskoj tiskari Franje Ksavera Cerovšeka. Jandera je u Cerovšekovoj tiskari tiskao djela Jeka planine Vida Došena, Nova slavonska i nimačka gramatika Matije Antuna Relkovića i Zercalo Marijansko kipa Jeruzalemskog vu Krapine Nikole Gorupa.

Želeći se osamostaliti, Jandera je 1768. kreditom Stolnog kaptola zagrebačkog otvorio svoju tiskaru, no budući da kredit nije otplatio, ona nije bila njegovo, već vlasništvo Kaptola. Tiskara je najprije bila smještena u Novoj Vesi, a zatim seli u Premužićevu kuću na Opatovini.
U novoj tiskari Jandera je imao tri radnika te je nastavio tiskati kalendar Calendarium Zagrabiense, čije izdavanje je započeo 1767. Najznačajnije knjige koje je tiskao bile su one Baltazara Adama Krčelića: De regnis Dalmatiae, Croatiae, Sclavoniae notitiae praeliminares i povijest zagrebačke crkve – Historia cathedralis ecclesiae Zagrabiensis. Tiskao je i Artis heraldicae notitia brevis Ivana Voršića, prvi hrvatski udžbenik iz heraldike, propovijedi Ivana Krstitelja Campadellija, djelo Vida Došena Aždaja sedmoglava, kao i djelo češkog autora Václava Jana Paula Razgovor i navuk od deržanja i hranjenja ovac, zatim ob obderžavanju duhana.

U kalendaru za 1771. Jandera je najavio da će od 1. siječnja 1771. „da zadovolji želje mnogih“ izdavati latinske novine po uzoru na bečki Wienerisches diarium. Tako su nastale prve novine u Hrvatskoj, Ephemerides Zagrabienses. Izlazile su svake subote na četiri stranice, a prodavale su se za tri krajcara u Janderinoj tiskari na Opatovini. Tijekom 1771. izašlo je 50 brojeva tih novina, od kojih nije sačuvan niti jedan primjerak. Novine, međutim, nisu bile dugog vijeka zbog nedostatka stručnih ljudi, a time i vijesti.

Krajem 1771. Jandera je među knjigama koje nudi na prodaju spomenuo i uvezano godište svih brojeva novina izašlih u 1771. Kratko je objasnio i sudbinu novina i izrazio nadu da će jednog dana opet izlaziti: „Zagrebačka bi tiskara zaista novinama, koliko je do nje, srdačno željela stalno služiti javnosti. Poslije jedva protekle pola godine otkazalo je da i dalje piše pero prvog sastavljača, koje se bilo samo ponudilo, a drugi se ljudi odvraćaju od neugoda ovakve vrste, u prvom redu jer čitave godine Tiskari nisu stizale nikakve vijesti iz naših krajeva pa ako Ephemerides Zagrabienses prestanu odsad izlaziti ispod tiskarskog tijeska ovaj će pokušaj s jedne strane ostati hvalevrijedan, ali će s druge neuspjeh biti ispričan.“ Nije poznato tko je bio taj „prvi sastavljač“, tj. glavni urednik novina, a postoji pretpostavka da se radilo o Baltazaru Adamu Krčeliću, koji je u svom ljetopisu Annuae tijekom 19 godina, sve do 1767., bilježio događaje u Zagrebu i okolici, ali i svijetu, poput novinara.

Antun Jandera se 1769. u Zagrebu oženio Julijanom Softić Maglić s kojom je dobio kćer Justinu Karolinu, rođenu 1771., a umro je 19. kolovoza 1772., piše u priopćenju.

Najnovije

Još iz rubrike