5.5 C
Zagreb
Naslovnica Inozemstvo Što ako Putin doista krene u invaziju na Ukrajinu: Tri članice EU...

Što ako Putin doista krene u invaziju na Ukrajinu: Tri članice EU najviše bi stradale

Možda je to samo blef. Vojne trupe možda samo vježbaju, a nekoliko telefonskih poziva između čelnika zemalja mogli bi smiriti tenzije. No, što ako nije tako i što ako se na istočnoj granici Europe, točnije na granici između Rusije i Ukrajine, ‘kuha’ novi, veliki rat?

Pita se to u velikoj analizi za Daily Telegraph ugledni novinar Matthew Lynn, ekonomski analitičar, kolumnist i autor prestižnih časopisa i portala poput WSJ Marketwatch, The Spectator, Money Week, Sunday Times, Bloomberg… Autor je i niza knjiga o grčkom ekonomskom problemu, euru, vanjskom dugu te ekonomskoj krizi koja je počela 2008. Sada upozorava na mogućnost novog sukoba u Europi, o čemu proteklih dana otvoreno govore i Amerikanci, te propituje što bi se točno u tom trenutku dogodilo.

Ako dođe do najgoreg, bit će to, kaže, politička, vojna i strateška kriza na koju će Zapad morati reagirati. Također, moguća je i nova ekonomska kriza za koju tržište nije spremno. Ako se konflikt između Rusije i Ukrajine pretvori u rat, cijene energenata skočit će u nebo, cijene nafte i plina. Euro bi mogao drastično potonuti, lanci opskrbe bili bi devastirani, a vrlo je moguć i rast inflacije jer će središnje banke “tiskati” novac kako bi države mogle financirati vojsku. Ruska invazija bila bi poražavajuća za cjelokupnu svjetsku ekonomiju, a analitičar Telegrapha kaže kako crni scenarij nije sasvim nemoguć jer rastu tenzije između Rusije i susjednih zemalja.

Cijene plina “eksplodirale” su zbog špekulacija da ruski predsjednik Vladimir Putin zadržava opskrbu kako bi napravio pritisak na Zapad. U isto vrijeme migranti se gomilaju na granici Poljske i Bjelorusije, što je trenutno u fokusu europske javnosti, a za to vrijeme Rusija šalje sve više vojnika na ukrajinsku granicu.

Američki dužnosnici već su počeli, piše Telegraph, obavještavati saveznike da je invazija moguća i da bi Rusija mogla ponoviti, ako čak ne i pojačati, vojne operacije kakve je imala prilikom zauzeća Krima 2014.

Ukrajina nije članica NATO saveza pa formalni odgovor na invaziju nije moguć, no agresiju zapadne sile sigurno neće ignorirati. Novinar podsjeća da se situacija na planetu destabilizira, pa postoji i mogućnost kineske invazije na Tajvan dok se svijet “zabavlja” stanjem na istoku Europe.

Zbog svega navedenog svijetu, u slučaju jednog takvog drastičnog događaja, prijeti ekonomski slom ravan velikoj recesiji 2008. i 2009. godine, smatra Lynn.

Prvo i najočitije jest pojava energetske krize. Rusija je glavni izvoznik plina i nafte, a većina Europe dovela se u situaciju u kojoj je beznadno ovisna o ruskim energentima, što se čak i pojačalo izgradnjom novog Sjevernog toka 2 koji je kao i njegova prethodnica stvoren, između ostalog, s ruskim ciljem da se izbjegne tranzit energenata kroz Ukrajinu. Dogodi li se ratni sukob, opskrba Europe bit će dramatično ugrožena, bilo iz razloga što će Rusija smanjiti propusnost ili što će zbog međunarodnih sankcija u slučaju napada na drugu zemlju biti onemogućena izvoziti.

Koliko je to velik problem dovoljno ocrtava činjenica da oko šezdeset posto energenata u Njemačku dolazi iz Rusije. Razvijene zemlje mogu se okrenuti zemljama poput Katara, no ni njihove zalihe nisu neograničene. Sve će, na kraju, platiti krajnji korisnici jer se očekuje značajan porast cijene plina i goriva.

Posljedično se očekuje dramatičan pad vrijednosti eura. Invazija na Ukrajinu bila bi globalna kriza, smatra analitičar, ali bi najviše pogodila Europu. Poljska, Slovačka i Rumunjska najviše bi stradale na ekonomskoj bojišnici. Došlo bi do pada državnih vlasti, a tržište bi “ponizilo” lidere iz europskih prijestolnica poput Berlina, Pariza i Bruxellesa koji se nisu uspjeli nositi s ruskom agresijom.

Na trećem mjestu Lynnovih zaključaka je očekivani veliki rast inflacije uslijed prekida lanaca opskrbe u Rusiji. Zračni prostor u slučaju rata bit će zatvoren, a sirovine će postati teško dostupne. Novac će iziskivati i naoružanje za kojim će zemlje Zapada morati posegnuti. EU trenutno raspolaže sa svega 5.000 zajedničkih vojnika, što analitičar Telegrapha smatra “jadnom vojskom”. Jedino rješenje za rastuće troškove bit će tiskanje više novca što bi, kaže, Europu moglo dovesti u vrijeme velike inflacije sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Moskovsko tržište dionica također bi potonulo, a s njime i vrijednost ruske rublje, tako da ni Rusija ne bi bila pošteđena ekonomskih učinaka svoje invazije.

Lynn zaključuje kako ovaj scenarij nije najizgledniji. Putin možda samo “pokazuje mišiće” i testira Europu. Ipak, povećanje broja vojnika na granici, kao i kaos na granici Poljske i Bjelorusije, jasno ukazuju na rast tenzija u tom dijelu svijeta, prenosi Jutarnji.

Najnovije

Još iz rubrike