5.5 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Ekonomski analitičar Damir Novotny objasnio kako veći kreditni rejting utječe na život...

Ekonomski analitičar Damir Novotny objasnio kako veći kreditni rejting utječe na život građana

Hrvatska ima najbolji kreditni rejting u povijesti. Agencija Fitch podigla je kreditni rejting države za jednu razinu, iz BBB minus na BBB, uz pozitivne izglede.

Fitch je podigao i procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini i to s 5 i pol posto na 8.9 posto, uz poruku kako bi ekonomske aktivnosti trebale premašiti pretpandemijsku razinu već do kraja godine.

Uz poruku da su procjene i iznad Vladinih očekivanja; premijer Plenković ključem i sidrom našeg ekonomskog smjera smatra ulazak u euro zonu.

Da nam je rejting i bolji nego ga iskazuju agencije, poručuje pak predsjednik države Zoran Milanović.

“Ja mislim da je taj hrvatski rejting i viši od onoga što je ta agencija daje. Realno je viši i takav ili viši rejting, on je potpuno izgubio onu težinu koju je imao prije financijske krize”, kazao je Milanović.

“Ovakav kontekst gdje Hrvatska dolazi na najvišu razinu kreditnoga rejtinga u povijesti, u svim ovim okolnostima koje su s nama, a podsjećam, to je covid, to su potresi koji su nas snašli, to je niz drugih okolnosti s kojima se mi nosimo proteklo vrijeme, pokazuje da vrlo precizno i jasno znamo kuda idemo.

Ako se država zadužuje skoro po najnižim ikada kamatama koje možemo zamisliti već dulje vremena, onda se po nižoj kamati i banke nabavljaju novac. Ako banke nabavljaju jeftiniji novac onda ga one plasiraju gospodarstvu uz niže kamate pa i građanima”, kazao je premijer Andrej Plenković.

O toj temi u RTL-u danas govorio je i ekonomski analitičar Damir Novotny.

Novotny je kazao da će Hrvatska ekonomija po svemu sudeći narasti čak za 9 posto u odnosu na prethodnu godinu te nadoknaditi pad od prošle godine.

“Fitch time potvrđuje ono što se u stvarnom životu događa. Hrvatska ima povijesnu priliku da uđe u jedan ciklus dugoročno održivog ekonomskog rasta kao što su to ostvarili Slovenija, Slovačka ili Češka ponajviše zbog toga što je sedam i više godina članica EU kao jednog institucionalnog okvira. Teško se izvlačila hrvatska ekonomija iz krize 2009. izvan EU”, kazao je.

Komentirajući tvrdnje predsjednika Milanovića da je rejting Hrvatske u stvarnosti bolji nego što ga Fitch ocjenjuje, Novotny je kazao da ne zna na čemu predsjednik temelji takve ocjene.

“Možda je mislio da je ekonomija u boljem stanju nego što to Fitch ocjenjuje. 30ak posto svih ekonomskih procesa nije evidentirano. Siva ekonomija je u Hrvatskoj snažna i zbog turizma i drugih okolnosti, pa je predsjednik možda mislio na to da su ekonomski rezultati bolji nego što službena statistika pokazuje. Svjetska banka je nekoliko puta procjenjivala da se 30-ak posto BDP-a odvija u sivoj zoni bez evidencija službenih statistika”, kazao je.

Novotny je objasnio i koliko rejting utječe na život građana u Hrvatskoj.

“Najvidljivije će biti da će kamatne stope na kredite i depozite nastaviti padati unatoč rastu u eurozoni. Doživjet ćemo pad jer su kamate u Hrvatskoj više recimo nego u Sloveniji koja je članica eurozone. Ulazak u eurozonu će omogućiti pad kamatnih stopa, rast povjerenja u Hrvatsku kao zemlju u koju se isplati investirati. To je pozitivan učinak trenda. Nije to stvar Vlade ili prethodne, to je serija političkih odluka od ulaska u EU do danas koje povećavaju povjerenje u zemlju, smanjuju rizik zemlje i omogućavaju građanima da bolje žive”, kazao je.

Novotny je kazao i da će zaduženja biti jeftinija za sve – građane, poduzetnike, ali i državu.

“Ako pogledamo kamatne stope u Sloveniji, one su 50 posto niže, možda i 60 posto niže nego kamatne stope u Hrvatskoj, a kamatne stope u Hrvatskoj su na povijesno najnižoj razini. To ne znači da će one ostati tako kad uđemo u eurozonu, vjerojatno će se stabilizirati, doći do prirodne ravnoteže oko 3, 3 i pol posto, ali ne kao prije ulaska u EU kad su kamate bile visoke”, kazao je.

Na pitanje znači li to da od rasta ne treba strahovati, Novotny je kazao:

“On će biti postupan i možemo računati da će rast kamatnih stopa biti ujednačen s rastom cijena i plaća. Ulazak u eurozonu može značiti i rast produktivnost pa i rast plaća, to smo vidjeli u Sloveniji pa zašto ne bi bilo u Hrvatskoj”, kazao je.

“Ova godina je pokazala da možemo i bez turizma. Turistički sektor nije ostvario rezultate iz 2019. , a ukupna ekonomija je. Neki su sektori brže rasli. Povijest ekonomskih kriza, bilo ih je 14. od ’30. godine do danas, da one ekonomije koje imaju dobre strukture nakon krize brže rastu. Hrvatska ekonomija je od 2010. šest godina stagnirala, ali je stagnirala stotinjak godina, ona toliko ne raste osim male epizode sedamdesetih godina. Sad je prilika u kontekstu europske monetarne unije i institucionalnog okvira koji može dati vjetar u leđa Hrvatskoj”, zaključuje Novotny, piše RTL.

Najnovije

Još iz rubrike