4.8 C
Zagreb
Naslovnica Inozemstvo Istraživanje: 10% najbogatijih, a tu je i mnoštvo građana RH, prijete sami...

Istraživanje: 10% najbogatijih, a tu je i mnoštvo građana RH, prijete sami uništiti klimu što god učinili preostali

Najbogatijih 1 posto ljudi na svijetu do 2030. će svojim načinom života ispuštati čak 30 puta više ugljičnog dioksida nego što bi smjeli za spasiti planet Zemlju da se zagrijavanje atmosfere ne poveća preko 1,5℃.

Najbogatijih 10 posto ljudi svijeta, oko 800 milijuna, među kojima je i sasvim pristojan broj građana Hrvatske, ispuštat će toliko ugljičnog dioksida da nikakvi napori onih 90 posto siromašnijih od njih neće biti dovoljni za spriječiti klimatsku propast na Zemlji i zagrijavanje preko 1,5℃.

Ne samo to, 1 posto najbogatijih ljudi svijeta, odnosno najbogatijih oko 80 milijuna ljudi, do 2030. bit će krivi za čak 16 posto cjelokupnog svjetskog zagađenja CO2. Riječ je o podacima iz istraživanja što ih je objavio Oxfam, odnosno o rezultatima analize Instituta za europsku politiku okoliša, a na osnovi Stockholmskog instituta za okoliš.

U apsolutnim brojkama, navodi se u dokumentu, prema Pariškom klimatskim sporazumu prosjek zagađenja atmosfere CO2 po svakom čovjeku koji danas živi na Zemlji, ne bi smio preći 2,3 tone CO2 godišnje. Među 50 posto najsiromašnijih ljudi svijeta to danas iznosi jedna tona CO2 godišnje.

Među 1 posto najbogatijih ovim tempom do 2030. to će biti čak 70 tona.

Orijentacije radi, unatoč tome što se predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković na klimatskog konferenciji u Glasgowu neki dan pohvalio da je Hrvatska po stanovniku 4. najmanji zagađivač atmosfere Zemlje, u našoj zemlji zagađenje po stanovniku godišnje iznosi (podatak Svjetske banke za 2018.) 4,056 tona CO2 po stanovniku.

Jasno je da i u Hrvatskoj vrijedi stratifikacija zagađivanja stakleničkim plinovima u prvom redu po bogatstvu svakog pojedinog stanovnika, a onda i po stilu života (recikliranje, način transporta, grijanje, vrsta prehrane…), ali je, gledajući nacionalni prosjek po stanovniku, Hrvatska danas u situaciji da po stanovniku zagađuje svijet 76 posto više nego što bi ljudi svijeta smjeli.

Hrvatska je inače, prema podacima Svjetske banke, 69. na svijetu po apsolutnom iznosu BDP-a po stanovniku godišnje. Prema analizi Friedrich Ebert Stiftunga iz lipnja ove godine “(Ne)jednakosti u Hrvatskoj”, živimo u zemlji u kojoj pet posto najbogatijih posjeduje 35 posto bogatstva.

U RH u bogate i višu klasu spada 12 posto stanovništva, u srednju klasu 31 posto, a u nižu klasu i siromašne čak 57 posto stanovnika, što Hrvatsku čini jednom od najgorih članica EU-a po ekonomskoj nejednakosti. To se posljedično preslikava i u krivnju svakog pojedinog građanina, generalno gledano, na ispuštanje ugljičnog dioksida u odnosu na osobno bogatstvo.

Gledano na razini svijeta, 1 posto čovječanstva posjeduje oko pola svjetskog bogatstva. Ovakvi odnosi bogatstva i osobne krivnje za uništavanje planeta temeljni su argument po kojem klimatske promjene nisu samo pitanje spašavanja okoliša, nego i klasno pitanje, čak i pitanje ravnopravnosti žena.

Dokument Oxfama zanimljiv je i zato što eksplicitno navodi klimatske grijehe 1 posto najbogatijih, točnije u dijelu u kojem se oslanja na R. Wilka i B. Barrosa i njihovu analizu stila života milijardera, objavljenu u veljači ove godine:

“Wilk i Barros… dokumentirali su kuće, automobile, letjelice i jahte milijardera. Primjenjujući ugljične koeficijente, ustanovili su da ugljični otisak milijardera iznosi tisuće tona godišnje, s tim što su superjahte najveći zagađivači, od kojih svaki pojedinačno pridonosi oko 7000 tona CO2 godišnje.”

Dalje, na onih 1 posto najbogatijih otpada oko polovice cjelokupnog zagađenja avionskog prometa.

Svemirski turizam (dakle ne govori se o svemirskim znanstvenim istraživanjima, neophodnima za razvoj čovječanstva, nego o svemirskom turizmu, poput skakutanja mrvicu preko ruba atmosfere, čime se u posljednje vrijeme intenzivno zabavljaju ljudi poput Jeffa Bezosa, Richarda Bransona i Elona Muska) pokazao se kao zabava ubojita po klimu u istoj razini.

I opet u apsolutnim brojkama, pukih 11 minuta “svemirskog” leta takve vrste planet Zemlju košta najmanje 75 tona CO2, što je više nego što prosječni čovjek iz jedne milijarde najsiromašnijih na svijetu ispusti – cijeli svoj život.

Oxfamov dokument ističe i to da nije samo životni stil milijardera u prvom redu, a potom i onih 1 posto najbogatijih, u nastavku i onih 10 posto najbogatijih na svijetu, što osuđuje na propast život na planetu kakav poznajemo, tako i čovječanstvo, nego i način poslovanja, vrsta i način biznisa kojim se bave i slično.

Riječ je o uraganima, tornadima, apsolutno previsokim temperaturama, apsolutno prehladnim probojima polarnog zraka u umjerene krajeve, o otpadanju ledenjaka, podizanju razine mora, sušama, poplavama, požarima i svemu onome što posljednjih godina učestalo svjedočimo i u Hrvatskoj.

Prognoze za našu zemlju su takve da je u slučaju nezaustavljanja klimatskih promjena, jadranska obala u Hrvatskoj, kao dio Mediterana, na putu da se pretvori u polupustinju uglavnom kamenitog tipa, dok Slavoniji, kao dio Panonske nizine, prijete suše, propast poljoprivrede i pretvaranje praktično u pustinju.

Povrh toga, obalnom pojasu Hrvatske prijeti potapanje, prema nekima od najnovijih modela do kraja stoljeća najmanje četiri metra višim morskim razinama. Globalno, pak, projekcije od 3℃ zagrijavanja svijeta opisuju čovječanstvo s najmanje 100 milijuna, pa sve do jedne milijarde klimatskih izbjeglica, svijet bolesti, ratova, gladi i sveopćeg umiranja, prenosi RTL.

Najnovije

Još iz rubrike