Što donose izmjene Zakona o radu? Hoće li se riješiti loša praksa potpisivanja višegodišnjih uzastopnih ugovora na određeno? Kako će se regulirati rad na daljinu? Kako će se u praksi provoditi europska direktiva prema kojoj radnik ima pravo biti nedostupan poslodavcu izvan radnog vremena?
O tome su govorili u emisiji Otvoreno, Dragan Jelić, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Damir Zorić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, Davorko Vidović, predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskog sabora (Klub socijaldemokrata) te Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
Mladen Novosel upitao je što bi se to zapravo trebalo promijeniti u Zakonu o radu, a da se doista nešto promijeni.
– Zapošljavaju li poslodavci na određeno vrijeme iz objektivnog razloga ili je to postalo pravilo? U Hrvatskoj od 1995. godine rad na određeno vrijeme je postao pravilo, naglasio je i dodao kako se mora promijeniti to da rad na određeno vrijeme bude iznimka i da se to mora urediti u zakonu. Jedna od mjera koju smo predlagali je ta da radnik ima pravo na otpremninu nakon dvije godine nakon određenog rada, isto kao i nakon neodređenog, naglasio je.
Na pitanje zašto je 25 posto ugovora u Hrvatskoj na određeno radno vrijeme, Damir Zorić je rekao kako je razlog rigidnost ugovora o radu na neodređeno vrijeme.
– Prihvatiti teret fiksno zaposlenih ljudi, često zna biti loše za tvrtku. Treba se naći način kako da poslodavac ima slobodu da može lakše otkazivati ugovore o radu, govori.
– Naravno da smo naišli na otpor socijalnih partnera, ali mi govorimo da bismo željeli imati u hrvatskom Zakonu o radu ono što imaju druge zemlje EU. Ne ništa više, ali ni manje od toga, rekao je Zorić.
Dragan Jelić je istaknuo kako se rad na neodređeno participirao kao jedan veliki problem u Hrvatskoj.
– Glavna je mana bila prošlog zakona ta što se moglo biti zaposleno na određeno vrijeme 3 godine i 36 ugovora na određeno. Mi smo to promijenili, naglašava i dodaje kako sada mogu biti samo tri uzastopna ugovora na određeno vrijeme.
Ističe kako se novim zakonom želi štiti dobre radnike od loših poslodavaca i obrnuto.
Vidović je rekao kako sumnja da zakoni sami po sebi mogu promijeniti praksu te sumnja da to što se predlaže u novom zakonu nije nešto što ide u prilog radnicima.
Jelić naglašava kako je kroz cijeli Zakon osmišljeno pregovaranje odnosno, kolektivno ugovaranje. Kako kaže, želi se dignuti kolektivni ugovor na razinu koju traži europska direktiva.
Zorić je rekao kako u hrvatskom Zakonu o radu postoje europske direktive. S one dvije koje se moraju implementirati, bit će ih ukupno 16 i sve su zaštitničke prema radnicima.
– Najbolja zaštita za radnike je dobra i uspješna firma. Ne bježe naši ljudi u inozemstvo zato što je tamo bolji Zakon o radu, već zato što su tamo bolje ekonomije. Mi nećemo doći do bolje ekonomije, ako ne prihvatimo neke norme, naglašava.
Jelić govori kako EU direktiva ide na dostojanstvo radnika i radnica. Ona omogućuje osobama koje se brinu o svojoj maloljetnoj djeci ili osobama s posebnim potrebama, da mogu od poslodavaca tražiti da rade 4 sata, a poslodavac im to mora odobriti.
Vidović je istaknuo kako bi svakako jedan od motiva za ostankom mladih u Hrvatskoj bio smanjenje prekarnosti te naglašava kako bi ljudi ostajali u Hrvatskoj i za manju plaću, ako bi imali sigurnost.
Na pitanje kako nadoknaditi rad na daljinu Zorić je rekao kako poslodavac treba nadoknaditi troškove radniku, ali postavlja se pitanje na koji način i po kojoj tarifi će se to plaćati.
Jelić je naglasio kako treba regulirati odnose radnika i poslodavaca u najboljoj mjeri, tako da svi budu zadovoljni, piše HRT.
