5.8 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Kaić: Ne pada mi na pamet ići na koncert, makar sam se...

Kaić: Ne pada mi na pamet ići na koncert, makar sam se i triput cijepio

Broj novozaraženih raste, cijepljenje stagnira, novi sojevi virusa su na pomolu. Nemoguće je reći kakvi nas jesen i zima očekuju, kazao je epidemiolog Bernard Kaić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u Intervjuu tjedna Hrvatskog radija, piše HRT.

– Naravno da će, kada prođe četvrti val, makar neko vrijeme biti zatišje. Ali kada će taj četvrti val proći, mislim da to stvarno nitko ne može reći. Mi smo se prije tri tjedna nadali da smo dosegnuli nekakav plato, sada vidimo da ponovno rastu brojevi. Tako da je pitanje dokad će rasti, a tek onda postupno padati. Samo se nekako nadam da će početi padati, ili pasti na niske brojeve, kada krene sezona gripe. Da ne bude istovremeno i jedno i drugo, u punom zamahu, rekao je Kaić.

Ministar zdravstva Vili Beroš govori o “twindemiji”, paralelnom pojavljivanju gripe dok je Covid još uvijek u uzletu. Što bi to moglo značiti za zdravstveni sustav i građane?

– Za zdravstveni sustav to svakako znači opterećenje zato što će biti hospitalizacija zbog COVID-a, a bit će i hospitalizacija zbog gripe, kao što ih svake godine imamo. Ima i teških oblika koji završavaju na intenzivnoj njezi, respiratorima i nakon gripe, isto kao i nakon COVID-a, samo ne u tolikoj mjeri naravno, od gripe puno manje. Kojeg će biti intenziteta jedna i druga bolest, stvarno nitko ne može sada reći, kaže Kaić.

Osim izbjegavanja bliskih kontakata, građanima ostaje naravno i cijepljenje protiv i jedne i druge bolesti.

– Glavninu cijepljenja još uvijek nose zavodi za javno zdravstvo po punktovima, u cijepljenje protiv COVID-a su sada malo manje uključeni liječnici primarne zdravstvene zaštite. Mada, naravno neki i dalje cijepe što je stvarno za svaku pohvalu, rekao je Kaić, dodavši da će cijepljenje protiv gripe ići prvenstveno kroz primarnu zdravstvenu zaštitu, kao i svih dosadašnjih godina.

– To je jedan od razloga zašto istovremena primjena cjepiva možda ne bi bila praktična, rekao je pojasnivši da se primjena u istom danu smatra primjerice istovremenom primjenom dvaju cjepiva. Ako bi se čovjek pitao što je prioritet – cijepiti se protiv COVID-a ili protiv gripe, po Kaićevom mišljenju to je još uvijek COVID.

– Cijepljenje protiv gripe počet će idući tjedan, ali bih za sada onima koji se nisu cijepili protiv COVID-a savjetovao da prednost daju cjepivu protiv COVID-a, a onda poslije protiv gripe, poručio je.

Cijepilo se oko milijun i 700 tisuća građana.

– Očito je onaj ostatak ljudi koji se nisu cijepili, a nisu ni prirodnim preboljenjem stekli imunitet, dovoljno velik da omogućava ovako velike brojeve oboljelih. S druge strane, cjepivo nije 100-postotna zaštita, to svi znamo. Određeni postotak cijepljenih također se može zaraziti i oboljeti, tako da i oni malo doprinose tom ukupnom broju osjetljivih među kojima cirkulira virus. Mada, naravno, za svakoga tko se cijepi to je visoka razina zaštite, zaključuje Kaić.

Kolika je zaštićenost nakon cijepljenja protiv COVID-a, a kolika protiv gripe?

– Ovisi o ishodu koji se gleda. Za sva cjepiva je načelno puno viša učinkovitost u sprečavanju težih ishoda nego lakših. Tako recimo kod cjepiva protiv koronavirusa se procjenjuje da je za većinu cjepiva negdje između 70 do 80% učinkovitost u sprečavanju težih oblika, čak i preko 80% u sprečavanju hospitalizacije, a u sprečavanju smrti čak od 80 do 90%. Učinkovitost u sprečavanju blagih oblika i asimptomatske infekcije je niža, sporadične studije pokazuju da se kreće od 60 do 70% kod cjepiva protiv COVID-a, pojašnjava Kaić.

Cjepiva protiv gripe također imaju veću učinkovitost u sprečavanju težih oblika bolesti, ali ukupno gledano, niža je učinkovitost nego što je za cjepivo protiv COVID-a, nastavlja.

– Ovisi o sezoni, ovisi ako se pogode virusi koji su sadržani u cjepivu s onim koji dođe i dominira u sezoni. Ovisi čak i o samom podtipu i tipu virusa jer je poznato da, kad H3N2 prevladava, gripa A, u tim sezonama je učinkovitost niža nego kada prevladava recimo H1N1 ili B gripa. U tim sezonama, kada je najniža učinkovitost, to se može kretati tako nisko, bijednih 10 do 20 % učinkovitosti u sprečavanju bolesti. Ali kada je dobra, onda se kreće od 60 do 70% u sprečavanju simptomatske bolesti, zaključuje.

Zašto se tako malo ljudi cijepilo?

– Pola populacije naravno nisu antivaxeri, ali imaju očito dvojbe koje su im tako duboko usađene da preporuke stručnjaka i temelji za stručne preporuke do njih očito ne dopiru. Jer svatko zna da cjepiva izazivaju nuspojave. I svatko zna da većina ljudi koji obole od COVID-a ne završi u bolnici. I onda si ljudi kalkuliraju – zašto bih ja prihvatio rizik od nuspojava cijepljenja, ako je velika šansa da, ako se i zarazim, ne budem teško bolestan? Nadam se da više nema onih koji misle da se neće zaraziti. Nadam se da je svima jasno da će se zaraziti prije ili kasnije, kaže Kaić.

Ljudi, kaže, ne shvaćaju da je rizik od ozbiljne nuspojave od cijepljenja, ovisno o cjepivu, otprilike 1 na 50.000 cijepljenih.

– Necijepljenjem izbjegnu taj rizik, ali zato prihvate rizik od smrti od COVID-a, a kamoli od nekih komplikacija, kaže Kaić i dodaje kako su, ukupno do sada gledano, 2% ljudi koji su registrirani oboljeli u Hrvatskoj umrli od COVID-a.

– Sad u ovom zadnjem valu je nešto niže, otprilike 0,5 posto. Opet 1 od 200 umre. To su totalno neusporedive razine rizika. Ja stvarno ne mogu razumjeti da netko ne vidi koliko je rizik od cijepljenja manji nego to da ostane nezaštićen i oboli od COVID-a, kaže Kaić.

Bilo je i dezinformacija, slaže se Kaić.

– Ali ono što je važno – znanja su se nadopunjavala s vremenom. Ako se sjetite, za prvo cjepivo koje je bilo registrirano rekli su “u kliničkim studijama se pokazalo da je 95-postotna učinkovitost protiv simptomatske bolesti”. Ok, nisu gledali u kliničkim studijama učinkovitost u sprečavanju asimptomatske infekcije, ali protiv bolesti je 95%. Drugih informacija, osim toga, u to vrijeme nije bilo. U to vrijeme je i virus koji je bio dominantan, bio puno manje zarazan od ovoga i stvarno je bilo onda i za očekivati da, ako se određeni postotak stanovništva cijepi, recimo 70-80%, da bi se stvarno mogla zaustaviti transmisija virusa u populaciji, onim famoznim kolektivnim imunitetom. Ali se s vremenom pokazalo da to nije baš takav postotak učinkovitosti cjepiva, vidjelo se da s vremenom i pada. I još je došla nova varijanta koja je zaraznija. Nije nitko prije ništa krivo govorio, govorio je ono što se znalo u onom trenutku. Puno toga se više zna s vremenom, zaključuje.

Koliko je struka pridonijela komunikacijskom kaosu?

– Mislim da struka vrlo malo doprinosi šumovima, osim što struka prati nove događaje, nova saznanja i prenosi ih javnosti, kaže Kaić.

Vezano za izjave člana Vladinog znanstvenog savjeta Gordana Lauca, o cijepljenju, komentira:

– Spomenuta gospoda nisu ni infektolozi niti virolozi niti epidemiolozi koji se bave zaraznim bolestima. Oni savjetuju znanstveno, ali po meni oni su jednostavno došli u poziciju da se bave nečime čime se prije nikad u životu nisu bavili i naravno da se ni oni ne snalaze. Naravno da i oni imaju različite stavove o tome svemu. Recimo epidemiolozi koji se bave zaraznim bolestima i infektolozi, nikad nisu imali tako polarizirane stavove. Jer to za nas nije ništa novo. Jest novi virus i puno se novoga otkriva o njemu, ali nismo bačeni baviti se nečime što nismo nikada prije radili.

Što se tiče toga da se ljudi bolje da bi se morali nanovo cijepiti, iznosi svoj primjer.

– Ja sam se cijepio tri puta. Prekjučer sam se cijepio treći put. Prvo u siječnju, pa u veljači, prekjučer treći put. Nakon drugog puta sam se osjećao kao da imam gripu, nisam mogao ići na posao. Jedan dan sam ostao doma i još drugi dan sam se malo “vukao” okolo. Sada nakon trećeg puta sam se osjećao isto kao da imam gripu, ali puno mi je to bilo blaže nego nakon druge doze. Sto posto sam siguran da bi svih ovih tisuću ljudi koji su u bolnici, i onih stotinjak ljudi koji su na ECMO aparatu danas, i jučer, i sutra i sljedeće tjedne, jako rado zamijenili dva ili tri dana osjećaja gripe za to što proživljavaju. Meni je to totalno neshvatljivo razmišljanje, zaključio je.

Građani trebaju slušati infektologe i epidemiologe koji se bave zaraznim bolestima, kaže Kaić.

– Ja ne mogu spriječiti da svatko izlazi u medije i govori što hoće niti mi je to želja. Živimo u demokraciji i svatko ima pravo govoriti što hoće, dodaje.

Virus se jako širi među djecom školske i predškolske dobi, što vidimo od početka školske godine, upozorava.

– Kod njih je problem što stvarno mali dio njih može razviti teške oblike bolesti, recimo multisistemski upalni sindrom, što je vrlo rijetka ali ozbiljna bolest. Velika većina djece se prokuži a da niti ne zna da je imala COVID, roditelji ni ne znaju ako ne testiraju ili djeca samo šmrcaju. Ali oni su kontinuirano izvor infekcije za starije. Ja nisam od onih koji govore da trebamo svu djecu cijepiti da bismo zaštitili starije, to su recimo Japanci prije par desetljeća pokušali s gripom. Ali ima djece koju bi svakako trebalo cijepiti. To su ona djeca koja imaju neke kronične bolesti za koje se zna da povećavaju rizik od teških oblika COVID-a. Bilo bi svakako preporučljivo cijepiti ako je moguće i djecu koja su u kućanstvu s nekim koji je imunokompromitiran, za koje znamo da je za njih cjepivo nešto slabije učinkovitosti, kaže.

Ako se ne cijepe, postoje i drugi načini zaštite odraslih osjetljivih protiv zaraze.

Na pitanje o široj primjeri COVID potvrda, osobno misli da one, ako se postavljaju kao uvjet za sudjelovanje na nekom događanju, sigurno doprinose smanjenju šanse da to događanje postane žarište širenja virusa.

– Ali isto tako te COVID potvrde nisu nikakva garancija da se neće prenositi virus među sudionicima okupljanja. Mislim da neovisno o tome što Stožer kaže i odobri okupljanja s potvrdama ili bez njih, mislim da bi nakon dvije godine COVID-a svatko trebao biti sam već dovoljno svjestan toga da se izlaže infekciji i riziku da oboli ako ide nekamo na okupljanje gdje je puno nepoznatih ljudi, gdje je gužva, loša ventilacija, gdje je nemoguće održavati epidemiološke mjere, uz potvrdu ili bez nje. Ako je uvjet da svi imaju COVID potvrde taj rizik je puno manji naravno, ali postoji. A hoće li COVID potvrde biti uvedene kao zahtjev za nekakva takva događanja, o tome odlučuje Stožer, rekao je dodavši: “Ako odluče, vjerujem da znaju zašto tako odlučuju”.

Svatko odlučuje za sebe, ponavlja.

– Recimo, ja neću ići na koncert gdje su svi s COVID potvrdama i gdje se svi stišću, viču i galame i osjetite tuđe kapljice kako pljuju po vama dok pjevaju i viču. Ne pada mi na pamet, makar sam se triput cijepio!

Je li po njegovu mišljenju pooštrenje mjera opcija?

– To je sad pitanje trebaju li Vlada i Stožer čuvati ljude od njih samih ili se budu sami čuvali. To se sad svodi na to. Mogu se ljudi i sami čuvati i bit će sve OK, može se s pooštravanjem mjera one koji se ne žele sami čuvati sačuvati “odozgo” uvjetno rečeno. Ali uz cijenu koju donosi postrožavanje mjera, to stvarno nije pitanje za doktora medicine, nego sociologije, psihologije ili neke druge društvene znanosti, zaključio je, piše HRT.

Najnovije

Još iz rubrike