-4.2 C
Zagreb
Naslovnica Život i zabava Natečene oči, šmrcanje i kašljanje podno Sljemena: Nakon buke, tu je sad...

Natečene oči, šmrcanje i kašljanje podno Sljemena: Nakon buke, tu je sad i opasni korov!

Nova sljemenska žičara stanarima u okolici je donijela i jedan neočekivan problem – ambroziju. Naime, sa zemljom koja je na lokaciju dovezena da prekrije prokopano tlo stiglo je i sjeme ove visokoalergene biljke koja se s drugim korovom, proširila oko kutne postaje žičare i na zelenoj površini između ceste na uzbrdici i dječjeg igrališta. Ako je suditi prema visini korova koji na mjestima doseže dva metra, ovako je već dugo.

– Ove godine nisu ništa dirali pa je sav korov još više narastao, a ambrozija procvjetala i rasula se. Kada na proljeće iz svog tog sjemena nastanu nove biljke bit će još gore – kaže Karell Bisich koji u blizini žičare živi i radi. Na ovom području, tvrdi, nikada prije dovoženja nove zemlje nije bilo ambrozije, već ljeskova šuma i livade koje su se redovito kosile.

– Evo ja ne bih ni znao da sam alergičan na ambroziju da ju nisu donijeli s ovom zemljom – dobacuje susjed vidno natečenih očiju. Iako je prava sezona ambrozije gotova, tvrdi da neke od simptoma alergije i dalje osjeća dok prolazi ovuda.

Jutarnji list je već pisao o problemu koji nastaje zbog toga što ne postoje jasno definirani propisi vezani uz uklanjanje ambrozije – nacionalna Naredba o obaveznom uklanjanju ambrozije nije na snazi od siječnja prošle godine, u zagrebačkoj Odluci o komunalnom redu se ona samo usputno spominje, a Odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje poljoprivrednih rudina vezana je uz poljoprivredna područja.

– Temeljem prijave ili po službenoj dužnosti se vlasnika zemljišta obavještava o zatečenom stanju i obvezi uklanjanja ambrozije. Ako se ne izvrši sanacija, poljoprivredni redar rješenjem može narediti poduzimanje mjera. Ako vlasnik ni tad ne postupi prema rješenju, izriče mu se novčana kazna i može se pokrenuti prekršajni postupak – objasnili su iz Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo.

Poljoprivredni redari su u protekle dvije godine izdali tek 20 prekršajnih naloga pa se oni kojima pelud ove biljke stvara probleme zapravo oslanjaju na odgovornost i dobru volju vlasnika zemljišta. Tko je odgovoran?

U konkretnom slučaju korova oko sljemenske žičare, odgovornost za svega 100-ak metara podijeljena je na četiri strane – Zrinjevac, Hrvatske šume, Park prirode Medvednica i ZET. Kada bi ambrozija rasla uz prometnicu ili padala na nju, ovoj bi se četvorki pridružile i Zagrebačke ceste.

Iz Podružnice Zrinjevac poručuju da njihovi djelatnici održavaju površine oko donje postaje žičare, parkinga, unutar kružnih tokova te dio koji se nalazi uz glavnu cestu, a mještani kažu da obavljaju dobar posao. Ambrozija se redovito čupa s korijenjem pa je taj dio naočigled bolji od ostatka.

Park prirode Medvednica, objašnjava čuvarica prirode i zaposlenica Parka Martina Varga, počinje na rubu šume pa se sve što je iznad tunela nalazi u granicama parka. Na to se, dodaje, ne odnosi dio kojom prolazi žičara.

– Korov i ambroziju koje se nalazi na trasi žičare trebali bi pokositi oni koji će upravljati žičarom. Na njima je dakle da osim o samoj infrastrukturi brinu i o zemljištu na kojem se ona nalazi – objašnjava Varga.

U ovom je slučaju riječ o ZET-u čija je nadležna služba uključena u održavanje zelenih površina, ali se trasa i objekti žičare nalaze u zaštićenom području parka prirode pa tvrde da su za održavanje zadužene Hrvatske šume. Oni pak odgovaraju da je njihova radna jedinica Urbano šumarstvo zadužena samo za površinu oko dječjeg igrališta koje se nalazi u blizini tunela.

– Intenzivno radimo na postupku izrade troškovnika i prikupljanja potrebne dokumentacije kako bi se s Hrvatskim šumama ugovorio posao te kako bi se čim prije pristupilo održavanju predmetnih zelenih površina i uklanjanju eventualno nikle ambrozije – najavljuju iz ZET-a.

Čuvarica prirode Varga objašnjava kako se ambrozija zapravo proširila dalje od početnih postaja.

– Sada se počela pojavljivati i po skijaškim stazama, a prije ju se nije moglo pronaći iznad 600 metara nadmorske visine. Nakon što je došla s novom zemljom na druge dijelove su ju prenijeli automobili, a u sezoni cvatnje vjetar može proširiti pelud i do 200 kilometara udaljenosti – kaže. Dodaje da se za održavanje skijaških staza brine Skijalište Sljeme, Hrvatske šume se brinu o državnim šumama, na privatnim zemljištima bi to trebali činiti vlasnici, a Park prirode Medvednica održava ono što je preostalo.

– Jednom do dva puta godišnje imamo akcije čišćenja ambrozije u kojima se baziramo upravo na područja za koja znamo da nitko drugi neće. To su male livade unutar šumskog kompleksa primjerice na ulazu kod markuševečkog kamenoloma, na Dolju, oko Medvedgrada, oko rudnika Zrinjski, … – kaže Martina Varga, piše Jutarnji.

Najnovije

Još iz rubrike