Ministar je rekao kako ne bi rekao da smo na početku što se tiče procesa obnove.
“Dosta toga je napravljeno, ali malo toga je poznato javnosti. Zbog toga naš novi YouTube kanal. Pozivam sve da pogledaju i vide i drugu stranu aktivnosti i Ministarstva i Fonda. Tamo će se predočiti gdje smo točno, na kojim lokacijama i što je dosad obnovljeno”, govorio je ministar dodajući da svaka medalje ima dvije strane, a da javnost često vidi samo jednu.
Na pitanje hoće li izmjene zakon biti u četvrtak na Vladi, Horvat kaže da neće, ali da će učinit sve da se tamo nađu sljedeći četvrtak.
“Taj zadnji koncept mora ići prema resorima i proći još jedno usaglašavanje. Za nas je realno da s novim konceptom dođemo na Vladu sljedeći četvrtak”, rekao je.
“Maksimalno smo skratili proceduru izmjena i zbog toga je javno savjetovanje sedam dana. Uz ovaj kratki rok, procedura je jednostanvo takva. Završno mišljenje mora dati Ured za zakonodavstvo, nakon toga ide Vladi. Kad ga Vlada usvoji, vrlo brzo će ići u Sabor”, rekao je ministar i dodaje da se Zakon sad usklađuje i s europskim propisima te da se program mjera također mora prilagoditi.
“Sam proces iz upravnog selimo u neupravni postupak gdje nećemo morati strogo poštivati papirnate rokove koji su nam oduzimali dane”, rekao je Horvat.
“Jednostavnom odlukom Fond će dobiti zadatak da napravi konstrukcijsku obnovu, a nakon toga ćemo papirnato rješavati sve što je potrebno da bi se ta zgrada legalizirala i riješili imovinsko-pravni odnosi tamo gdje to nije napravljeno”, rekao je.
Ministar kaže da posao Fonda nije ograničen dostavnicama.
“U Fondu od osam zahtjeva trenutno postoji odluka o osam zahtjeva”, govorio je.
“Došlo ih je 736”, kaže na pitanje o broju zahtjeva koji su stigli u Fond, dodajući i da su ti zahtjevi grupirani u osam glupa.
“Sve odluke koje su dobile status pravomoćnosti su u nekom procesu”, govorio je ministar.
“S jedne strane, ako u Fondu nema postupanja, čemu vapaj Vanđelića da mu treba novih ljudi. On provodi više do 1000 postupaka javne nabave. Svjestan sam da ćemo morati Fond ekipirati”, rekao je o izjavama Damira Vanđelića.
“Ako je to stav kolege Vanđelića, onda nam ne trebaju novi ljudi u Fondu”, govorio je Horvat.
“Dobro sam slušao njegovu zadnju konferenciju”, kaže ministar i dodaje kako Vanđeliću treba neko vrijeme i da se sustav dinamične javne nabave nije pokazao pretjerano efikasan.
“Kolega Vanđelić će iz dana u dan dobivati sve više odluka, a propulzivnost sustava će biti veća kad usvojimo novi zakonski prijedlog”, rekao je.
“Mislim da Vanđelić ima pune ruke posla. Svjestan sam da mu dolaze novi dokumenti i upiti koje mora obraditi i koji su input za donošenje konačniih odluka. Ima prosotra za napredak između Fonda i Ministarstva. Odluka o tome hoće li se mijenjati ravnatelj Fonda ovisi isklučivo o radu Fonda. Ako to bude dobro, neće biti razloga za bilo kakve smjene. U ovom trenutku efikasnost Fonda i njegovih zaposlenika može biti bolja”, rekao je ministar na pitanje o Vanđeliću.
“Mi moramo staviti, u balans dovesti vagu, koja će reći da struka ima maksimalno povjerenje i da nema potrebe nikakve političke kontrole”, rekao je ministar.
Ministar kaže da u zagrebačkom potresu nisu stradale zgrade izgrađene u posljednjih 15 godina, nego stari centar grada.
“Te zgrade su bile prijetnja i prije potresa. Zašto se nitko nije bavio time”, napominjao je ministar.
Ministar kaže kako ispada da su svi koji su trenutku donošenja zakona bili u politici pali u zimski san. “Paušalna retorika i kritika nije umjesna jer se stvari na terenu ne događaju dinamikom koju sm ozamislili. Nemojte živjeti u uvjerenju da ministar graditeljstva ne želi obnovu Zagreba. Želim, ali informacije u našim registrima nisu vjerodostojne. Sređivati te registre prije obnove nema smisla. Odlučili smo se na drugi put koji će, slažem se s oporbom, biti puno više otovrenih bokova za razne malverzacije”, govorio je ministar.
“Mi nismo izmislili brojke, to su europski pragovi”, kaže ministar dodajući da je svjestan toga da će uskoro biti problema s radnom snagom.
Na pitanje želi li i dalje sudjelovati u obnovi i garantira li da će se ona sad i dogoditi kaže: “Mislim da je premijer bio vrlo jasan u svim ovim kritikama koje su krenule prema resoru. Ministarstvo generira pravila ponašanja, ali provedbu na terenu neće voditi službenici Ministarstva. Mi sve dajemo u ruke izvršnim tijelima, Fondu i Središnjem državnom povjerenstvu. Ako nemamo povjerenja, to sve nema smisla.”
“Mi smo s aktivnostima na Banovini u, ne željenoj, ali dobroj dinamici. Za razliku od Zagreba, građani imaju priliku sami nekonstrukcijski obnoviti kuću. U tom segmentu mi smo vratili 1877 zgrada kroz tu nekonstrukcijsku obnovu. Preko 63 milijuna kuna smo isplatili za takav zahvat”, govorio je ministar.
“Istog trenutka kad kolega Hanžek završi s javnim natječajem. Prema njegovim riječama betoniranje prvih temelja počinje 15.11.”, kazao je na pitanje kad će početi raditi prve lopate.
“Obnova će trajati toliko dugo dok i zadnjeg stanovnika Banovine, Zagreba, ne vratimo u njihov dom. Koliko će vremena trebati, vidjet ćemo. Meni su mediji zalijepili na leđa jednu rečenicu koju je rekao netko drugi: ‘Obnova će trajati vječno’. To je rečenica stručnjaka koji o potresima zna gotovo sve. Zašto? Da bi u nekom sljedećem potresu Zagreb bio otporan u nekom sljedećem potresu”, rekao je ministar o vremenu koje će biti potrebno za obnovu.
“Rekao sam da RH ima potencijala na godišnjoj bazi napraviti 2000 novih kuća. Mi na Banovini imamo potrebu za 4000, 5000 novih objekata. Ako ćemo strogo retorički, za tih 4500, 5000 trebat će nam dvije i pol godine. Ali, tko može garantirati da će to i biti”, kazao je ministar.
“Nama je prioritet osigurati izvore financiranja kojima ćemo to moći platiti”, rekao je.
“Generirali smo velike trošove, i vjerujte, bit će možda i dovoljno tih 5,1 milijarda da nadomjestimo sve što je dosad potrošeno”, govorio je.
“Nije valjda netko pomislio da bismo zgradu Sabora ili Vlade mogli vratiti u prvobitno stanje. To je nemoguće u 18 mjeseci i Fond solirarnosti tome nije namijenjen”, kazao je Horvat.
“Bez izrade kvalitene projektne dokumentacije, nema smisla ugovarat radove i ulazit u bilo kakvu gradnju. Objekti se objavljaju bez građevinske i uporabne dozvole i kontrole jesu li se poštivali svi parametri kod izgradnje. Jer ako nema građevinske dozvole, nema ni posebnih uvjeta. Ali neki minimum morate ostaviti da ta obnova ne bude zbrda-zdola”, piše N1.
