Kazneni postupak koji traje 11 godina predstavlja povredu okrivljenikovog prava na suđenje u razumnom roku, piše Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP).
Dana 23. rujna 2021. Europski sud za ljudska prava (dalje: Sud) objavio je presudu u kojoj je utvrdio povredu prava na pošteno suđenje zbog prekomjerne duljine trajanja kaznenog postupka koji se protiv podnositelja vodi više od jedanaest godina na dvije razine nadležnosti.
Protiv podnositelja se u njegovoj odsutnosti vodio kazneni postupak zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od 2009. On se u to vrijeme nalazio u Republici Turskoj a Republici Hrvatskoj je izručen 2010. godine od kada mu se sudi u prisutnosti.
Sud je prilikom razmatranja duljine trajanja postupka uzeo u obzir razdoblje od izručenja podnositelja iz Turske u Hrvatsku, točnije od veljače 2010. kada je izveden pred istražnog suca i obavješten o optužbama da je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.
Sud je naglasio da su izvjesna kašnjenja u ovom predmetu uzrokovana potrebom razjašnjenja pravnih pitanja u vezi valjanog izručenja podnositelja iz Turske u Hrvatsku, te su u tom smjeru domaće vlasti do travnja 2019. poduzele niz koraka kako bi razjasnile je li podnositelj izručen radi ratnog zločina ili ubojstva, pa je protek vremena u tom razdoblju djelomično moguće pripisati i turskim vlastima. Međutim, tijekom tog razdoblja Vrhovni sud je dva puta ukidao prvostupanjske presude radi utvrđenja za koje je točno kazneno djelo podnositelj izručen, što je dovelo do kašnjenja od tri godine, a zatim je prvostupanjskom sudu bilo potrebno više od sedam mjeseci za prosljeđivanje upita i dokumentacije Ministarstvu pravosuđa, koje je nakon tri godine poslalo upit nadležnim turskim tijelima.
Ocjenjujući postupanje hrvatskih tijela nakon izručenja podnositelja zahtjeva Sud je prije svega primijetio kako podnositelj nije pridonio duljini trajanja postupka, dok domaća tijela nisu postupala sa posebnom revnošću u razdoblju od 2010. godine do travnja 2019., pa stoga ovaj postupak nije ispunio zahtjev razumnog roka. Slijedom navedenog, Sud je utvrdio povredu čl. 6. st. 1. Konvencije, te je u podnositelju dosudio 4,200 eura za nematerijalnu štetu i 833 eura za troškove postupka.
Presuda je konačna i dostupna je na web stranici Suda (www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku, a nakon prijevoda bit će objavljena na web stranici Ureda zastupnice, piše Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava.
Milenko Vidak prvo osuđen za ubojstvo kolege milicajca tzv. SAO Krajine
Krajinski milicajac Milenko Vidak (50) iz Pokupskog Palanjka, osuđen je na Županijskom sudu u Sisku na kaznu zatvora od sedam godina zbog ubojstva svojeg kolege, također krajinskog milicajca Branka Runjajića 1992. godine, pisala je Slobodna Dalmacija 2010.godine.
Sud je ocijenio da je Vidak prekoračio nužnu obranu i u nenaoružanog Runjajića, koji ga je napao i udario šakom, ispalio nekoliko metaka iz automatske puške u trbuh, na mjestu ga usmrtivši. Ubojstvo se dogodilo 1992. godine u mjestu Brđani Cesta, nedaleko od Siska, koje se tada nalazilo pod okupacijom srpskih paravojnih postrojbi. Vidak je sam priznao ubojstvo, no tvrdi da je to učinio u samoobrani, a zbog toga mu je ubojstva suđeno 1995. godine u tada okupiranoj Glini.
Osuđeni Vidak ostao je u pritvoru jer se na Županijskom sudu istovremeno protiv njega vodio i postupak zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog pučanstva. Optužnica ga je teretila da je 29. kolovoza 1993. godine na okupiranom dijelu sunjskog područja ubio civila, Hrvata Stjepana Sučića.
Milenko Vidak od Oluje bio je u bijegu. Najprije se skrivao u Srbiji, potom u Rusiji i nekim drugim zemljama istočne Europe. Uhićen je 2009. temeljem crvene Interpolove tjeralice kada je silazio s ruskog trajekta u Turskoj. Turske vlasti držale su ga jedno vrijeme u pritvoru, te je 2010 godine izručen Hrvatskoj. Ukupno je do tada u pritvoru proveo nešto više od 13 mjeseci, ali u četiri različita mjesta: najprije je bio pritvoren u Glini za vrijeme okupacije, potom u Banja Luci, zatim u Turskoj nakon uhićenja, te u Sisku gdje 2010. u pritvoru čekao nastavak suđenja zbog ratnog zločina. U međuvremenu kaznu za smrt krajinskog milicajca Branka Runjajića je odslužio.
Ubojstvo Hrvata
Pripadnik paravojne postrojbe tzv. Republike Srpske Krajine treći put je nepravomoćno osuđen za ubojstvo Stjepana Sučića u prosincu 2020. godine. Sudac Županijskog suda u Zagrebu Dražen Kevrić nepravomoćno ga je osudio na sedam godina zatvora.
U prosincu 2010. vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Sisku osudilo ga je na osam godina. No, Vrhovni sud je ukinuo presudu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka. Na drugom suđenju na Županijskom sudu u Sisku dobio je šest godina zatvora, no i tu je presudu ukinuo Vrhovni sud.
