Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se danas s predsjednicima uprava banaka u vezi s pitanjem prekoračenja po tekućim računima građana u Hrvatskoj. Na sastanku u Banskim dvorima uz predsjednika Vlade bio je i ministar financija Zdravko Marić, a sudjelovao je i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
Svrha sastanka je bila da razmijenimo detaljnije određena viđenja i stavove po pitanju ove problematike i nađemo adekvatno i zadovoljavajuće rješenje. Naš fokus kao Vlade bilo je zaštita potrošača i njihovih interesa, ali i pokušavajući razumjeti problematiku, rekao je nakon sastanka ministar financija, Zdravko Marić.
Iskristaliziralo se nekoliko vrlo dobrih prijedloga, rekao je Marić.
S jedne strane, načelo socijalne osjetljivosti kao temeljno, a s druge strane je načelo pravednosti, pravičnosti u ovoj temi. Kao što sam spomenuo, mi smo puno novih informacija i novih informacija da uklopimo priču što je u prethodnom razdoblju dovelo da imamo ovakvu situaciju, rekao je Marić.
Treće načelo, da rješenje i prijedlozi vode na to da se usmjerimo na segment dopuštenog prekoračenja, koje bi trebalo biti predominantno, jer je po zakonu jasnije i transparentnije reguliran i propisan. Ne manje važno je i načelo administriranja cijene toga, da se osigura maksimalna informiranost, transparentnost, jednostavnost i razumljivost, uz što manje administriranja, što je trošak i klijentu i banci, rekao je Marić.
Nije namjera niti bismo mi podržali prijedlog koji bi doveo do drastičnog ili još goreg prijedloga koji bi značio ukidanje prekoračenja i uvođenje dodatnih pritisaka na život i egzistenciju potrošača, rekao je ministar Marić.
Guverner HNB-a, Vujčić je rekao da je sastanak bio konstruktivan. Dodao je da su od banaka tražili rok od 12 mjeseci za podmirenje duga, a kod većih dugovanja bit će potreban i duži rok otplate.
Bilo je odlično da smo mogli premijeru, ministru i guverneru prenijeti praksu iz drugih zemalja i drago mi je da možemo raditi na rješenju koje će zadovoljiti sve strane i na kraju poboljšati zaštitu potrošača, rekao je predsjednik Hrvatske udruge banaka, Zdenko Adrović.
Prema građanima s nižim primanjima treba biti jasan i nedvosmislen. Dobar dio naših promišljanja usmjeren je prema njima. Nažalost, s obzirom na visinu primanja, ta prekoračenja su sastavni dio njihove svakodnevice i nikakva namjera nije da oni dođu u ugrozu, dapače, rekao je Marić.
Jedno od načela je to da dopuštena prekoračenja ponovno postanu predominantan oblik prekoračenja. Ovako govoreći rješenje možemo naći samo kroz promjenu koja je u ingerenciji HNB-a. I sam zakon o potrošačkom kreditiranju predviđen je za izmjene i u okviru ulaska Hrvatske u eurozonu. Spremni smo ukoliko bude potreba ići i sa zakonskim izmjenama, rekao je Marić.
Odluka o obračunu EKS-a je transponiranje europske regulative, a budući da smo mi jedina zemlja koja EKS ima kao ograničenje na dopuštene minuse, onda transponiranjem minus na malim iznosima pojede kamatna stopa. To treba srediti, kako ne bi došlo do toga da proizvodi za one s najnižim minusima postanu neprofitabilni za banke i one ih odluče ukinuti, rekao je Vujčić.
Suština je da se ono što su sada prešutni minusi vrati pod istu vrstu regulative kao dopušteni minusi, a da se pritom ne dogodi to da dio ljudi s najnižim pitanjima izgube minus. Dogovorit ćemo se kako ćemo to napraviti, rekao je Vujčić.
Prvo se trebamo dogovoriti na koji način ćemo adresirati ovo pitanje, jedno je nominalna kamatna stopa, a drugo je da se na drugačiji način računa efektivna kamatna stopa na minuse. Kad se to dogovorimo, onda ćemo znati kojim instrumentima da to riješimo, ali to je od sekundarnog značaja. Što se tiče minusa od 1500 kuna je sasvim drugo pitanje od ovoga. To je dodatni proizvod koji je stvarno prešutno prekoračenje, to je štićenje potrošača da se ne prezaduže i da to ne postane nešto što je trajni dug, to ne znači da će se smanjivati minusi koji sada imaju prešutna prekoračenja, to nikad nije bila opcija, rekao je Vujčić, dodavši da bi spomenutih 1500 kuna bio dodatni minus na već dozvoljeni, koji bi se onda morao podmiriti u nekom određenom roku, dok bi dopušteni minus ostao isti.
Tražimo rješenja da to riješimo na elektronski način, jer kad bi 840.000 ljudi krenulo osobno u banke, to bi bila navala, a to ne bi bilo dobro ni zbog epidemioloških mjera, rekao je Adrović.
Poanta je u tome da ovo što je sada prešutno ograničenje, da se regulativa dopuštenog de facto aplicira na ono što je sada prešutno, time izbjegavamo i problem da ljudi ne moraju dolaziti u banke i potpisivati ovo što je dopušteno. Moramo ono što je regulativa za dopušteno, preseliti na prešutno ograničenje, a da ljude ne moramo dovoditi u banke. Ovih 1500 kuna će biti pravo, posebna regulacija, po prijedlogu HNB-a, koje se mora zatvoriti u recimo 90 dana kao neko prešutno prekoračenje koje se može privremeno dogoditi potrošačima, da ne skliznu, da se ne poveća i to je zaštita potrošača, rekao je Vujčić, piše N1.
