Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek rekla je u večerašnjem HTV-ovom Dnevniku da se može reći kako praksa prešutnog prekoračenja na tekućim računima, iako je ono bilo zakonom dopušteno, nije bila u duhu zakona.
Oko takozvanog prešutnog prekoračenja ovih se dana podignula bura u javnosti. Odobreno je za više od 1,7 milijuna građana, a time se koristi njih 840 tisuća. Kamate na prešutno prekoračenje znatno su veće u odnosu na one za dopušteno prekoračenje, od 8,1 do čak 17,4 %, i ovisno o banci, imaju ga pravo i ukinuti kad žele, bez ponuđene otplate. Nakon što je Hrvatska narodna banka najavila regulaciju i tog dijela bankarskog poslovanja, u medijima su se pojavile najave da će banke tražiti od građana da odmah podmire taj dug.
HNB je poslijepodne objavio priopćenje u kojem stoji da banke nisu počele masovno otkazivati prešutna prekoračenja po tekućim računima građana, da nisu u tijeku niti masovna umanjenja odobrenog prešutnog prekoračenja na 1.500 kuna te da u tom kontekstu banke nisu pozvale klijente da im odjednom vrate iznos prekoračenja.
Švaljek je u Dnevniku rekla kako je cijela priča započela već otprilike mjesec dana, kada je HNB objavio informaciju da će pokrenuti inicijativu kojom će zatražiti od nadležne institucije – Ministarstva financija – da izmijeni Zakon o potrošačkom kreditiranju te da uslugu prešutnog prekoračenja po tekućim računima u smislu zaštite potrošača izjednači s dopuštenim prekoračenjima.
– Pokazalo se temeljem jednog našeg istraživanja da banke u velikoj mjeri koriste taj institut prešutnog prekoračenja, koji je zapravo na neki način sličan dopuštenom prekoračenju, rekla je Švaljek.
– To je potpuno zakonit instrument, međutim, mora se reći da je njegova i namjena i cijena, a i razina zaštite potrošača koju pruža zapravo bitno drugačija od dopuštenog prekoračenja, dodala je.
Švaljek je rekla da su od svih banaka koje nude uslugu prešutnog prekoračenja zatražili da kažu jesu li doista pokrenuli masovnu akciju ukidanja ili znatnog smanjenja.
– Sve banke su odgovorile i pokazalo se da nema riječi o nikakvom masovnom ukidanju tih prešutnih prekoračenja, rekla je Švaljek.
Švaljek je rekla kako su, neovisno o tome kad će se dogoditi izmjena zakona, od banaka zatražili da se bez odlaganja, već unaprijed usklade s takvom inicijativom.
– No to ne znači da će se ukinuti institut prešutnog prekoračenja ili da će se bilo što dramatično dogoditi za one koji već sada imaju prešutno prekoračenje. Dapače, ono što će se dogoditi je da će njima cijena tog prešutnog prekoračenja, kamatna stopa, doći na razinu maksimalne dopuštene efektivne kamatne stope za dopušteno prekoračenje, rekla je Švaljek.
– Isto tako, onima kojima uslijedi iz opravdanih razloga otkaz tog prešutnog prekoračenja omogućit će se da se u 12 rata kroz godinu dana riješe toga duga, rekla je Švaljek.
Iz Udruge Potrošač najavljuju mogućnost podizanja kolektivne tužbe. Švaljek je rekla kako u HNB-u smatraju i imaju zakonsko uporište za tumačenje da je prešutno prekoračenje bilo zakonom dopušteno, ali i da se može reći da takva praksa nije bila u duhu zakona.
