Nije dobro. Svi koji imaju već prije ugovorene poslove s fiksnim cijenama, sad su u problemu. Za nove projekte odmah se uračunavaju nove, više cijene građevinskog materijala koje su drastično skočile. Cijena armature je otišla gore više od 100 posto, a isto toliko i drvena građa. Cijene su otišle nebu pod oblake – kaže Goran Knežević, direktor građevinske tvrtke Međimurje graditeljstvo, koja zapošljava 180 radnika.
Brojne građevinske tvrtke muče se s vrtoglavim cijenama građevinskog materijala što poskupljuje radove. Pitanje je i kako će ti skokovi utjecati na cijenu obnove Zagreba i Banovine, koja se tek treba zahuktati
– Rastu cijena sigurno je doprinijela koronakriza, pa i blokada Sueskog kanala. Ima tu više faktora. Sjedinjene Američke Države navodno traže goleme količine drvene građe za drvene kuće, pa se iz Europe velike količine te građe šalju u Ameriku. Cijena kubika daske je s 1250 kuna porasla na 3500 kuna. Nema materijala koji nije poskupio, neki deset, a neki i više od 100 posto. Ne vidim tendenciju da će se to uskoro vratiti u nekakve normalne okvire. Osim toga, sad neki koriste priliku, pa kad svi dižu cijene, dižu i oni – dodaje Knežević. Građevinski materijal u novogradnji sudjeluje s oko od 25 do 30 posto u cijeloj investiciji.
– Za istu količinu novca moći ćemo raditi manje projekata – kaže Knežević. Država ne može utjecati na cijene na tržištu zbog načela tržišne ekonomije. – Ovo bi se moglo uvrstiti pod višu silu. Pitanje je i što će biti s projektima koji su prošle godine prijavljivani za EU fondove, a cijena je u međuvremenu otišla gore. Teško će pronaći izvođače po cijenama koje su vrijedile lani. Bit će svega – zaključuje Knežević.
Josip Ergović, član uprave tvrtke NEXE, kaže da je kriza zbog pandemije donijela poremećaje na svjetskim burzama.
– U takvim okolnostima dolazi i do pritiska na finalnu cijenu proizvoda i usluga. Konkretno u slučaju našeg poslovnog sustava NEXE, suočeni smo s pritiskom rasta cijena roba i usluga, a posebno energenata koji predstavljaju najznačajniji trošak u našem poslovanju. U posljednje tri godine cijena emisijskih jedinica porasla je s četiri eura po toni na više od 60 eura po toni – veli Ergović.
Predsjednik HUP-ove Udruge poslodavaca u graditeljstvu Mirko Habijanec upozorava da enorman rast cijena građevinskog materijala prijeti poremećajem u sektoru graditeljstva, a time ugrožava i realizaciju brojnih investicijskih projekata u Hrvatskoj, poput aglomeracija i drugih infrastrukturnih objekata. Rast cijena tih razmjera nitko, kaže, nije mogao predvidjeti.
– U našoj praksi uglavnom svi ugovori sklopljeni s javnim naručiteljima imaju odredbu o nepromjenjivosti cijene za cijelo vrijeme trajanja ugovora. Porast cijena stvara kod tih ugovora nepremostive prepreke i nesigurnost za daljnje izvođenje radova – ističe. Isti problem imaju sve države Europske unije. Bavarska je za postojeće i buduće ugovore s javnim naručiteljima odredila primjenu klizne skale i razradila popis proizvoda na koje se ona primjenjuje.
HUP-ova Udruga poslodavaca graditeljstva zato od Vlade traži da intervenira i donese Uredbu o ugovorima o građenju s klauzulom o nepromjenjivosti cijena ili drugi odgovarajući propis o prilagođavanju cijena građevinskih radova, koja bi obvezala sve korisnike financiranja javnim sredstvima i EU fondovima. Traže i izmjenu Zakona o obveznim odnosima s ciljem smanjenja rizika izvođača u slučaju rasta troškova građenja nastalog nakon davanja ponude, te da se razmotri mogućnost prava na zahtijevanje povećanja jediničnih cijena koje su zahvaćene rastom troškova materijala i drugih elemenata na temelju kojih su ugovorene.
Potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj kaže da proizvođači, suočeni s ozbiljnim problemima u nabavi sirovina i dramatičnim porastom troškova, proglašavaju višu silu na temelju čega uvjeti iz ugovora više ne vrijede.
Iskustvo Italije i Njemačke – Ovakva situacija dovodi do obustave pojedinih isporuka ugovorenih proizvoda što će posljedično prouzročiti odgodu završetka radova. Povećanja cijena građevinskog materijala utjecat će na profitabilnost projekata i ugrožavati je, dovest će do rasta cijena nekretnina, zastoja na gradilištima kao i do zaustavljanja radova – smatra.
Dobavljači materijala dostavili su izvođačima nove cijene po kojima će isporučivati robu, a izvođači imaju ugovore s fiksnim jediničnim cijenama, u kojima, upozorava, nema prostora za novonastala poskupljenja. Što se tiče polimera, cijene su počele lagano padati, no još uvijek nisu blizu razinama iz 2020., a cijene metala poput čelika, željeza, bakra i aluminija i dalje rastu. Cijena kilograma željeza u studenome lani bila je 3,8 kuna za kilogram, a u lipnju ove godine 8,8 kuna. Kilogram bakra u travnju prošle godine stajao je 3,51 euro, a sad u kolovozu 8,35 eura, dok je kilogram aluminija u godinu dana poskupio s 1,28 na 3,35 eura.
– U komunikaciji smo s Vladom i cijela se situacija može i mora regulirati Zakonom o obveznim odnosima i Zakonom o javnoj nabavi. Treba izmijeniti nepromjenjivost cijena, jer se inače nitko neće javljati na natječaje. Svi bi trebali biti svjesni da je bolje regulirati cijenu određenih stvari nego izgubiti izvođača. Država se ne mora izravno uplitati u javna nadmetanja, ali ima mehanizme kojima može pomoći. HGK je u suradnji s HUPom izradila nove, moderne Uzance o građenju, koje reguliraju ovakve situacije i čeka se suglasnost Ministarstva graditeljstva – kaže M. Čagalj.
Italija je donijela uredbu da će se svim izvođačima platiti razlika u cijeni, bez obzira na to jesu li ugovorili nepromjenjive cijene, a ministar gospodarstva u Njemačkoj, kao i u nekim drugim europskim zemljama, probleme je djelomično riješio naputkom da poduzeća, zakasne li zbog nabave materijala s rokovima, neće biti penalizirana, piše Večernji.
