Izmjenama Zakona o predškolskom odgoju bit će omogućeno da s djecom, umjesto odgojitelja, može raditi i učitelj, dok će se ravnatelj birati na mandat od pet godina i obvezno će morati imati visoku stručnu spremu, djeca s teškoćama u razvoju moći će dobiti pomoćnika, a roditelj koji dijete ne upiše u predškolu razloge za to morat će objasniti nadležnoj ustanovi socijalne skrbi. To su neke od novosti predviđene izmjenom Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju koje bi u saborsku proceduru trebale najesen, a i prve konkretnije, nakon donošenja prvotnog zakona 1997. godine.
Jedna od važnijih novosti uvođenje je sankcija za roditelje koji djecu ne upišu u predškolu. Iako je program od 250 sati predškole i dosad bio obavezan, posljedica za roditelje koji dijete ipak ne upišu nije bilo pa se ta »obveza« shvaćala dosta olako. U Dječjem vrtiću Rijeka kažu da nemaju saznanja o slučajevima neuključivanja djece u predškolu, ali ravnateljica Davorka Guštin ne odbacuje mogućnost da ih je bilo.
– Imali smo i upita roditelja u tom smislu. Naravno da smo uvijek ukazivali na zakonsku obavezu i dobrobiti koje su za dijete osigurane uključivanjem u program predškole, kaže Guštin.
Što se ostalih novosti tiče, dio njih već su višegodišnja praksa u riječkim dječjim vrtićima. Tako uz činjenicu da u Rijeci već tri godine postoji mogućnost zapošljavanja učitelja u vrtićima te im je istovremeno omogućeno stjecanje kompetencija odgojitelja na Učiteljskom fakultetu, što Ministarstvo tek sad predlaže, višegodišnja je riječka praksa i provođenje inicijalnih razgovora prilikom upisa.
Nacrt Zakona predviđa i potpuni obuhvat djece romske nacionalnosti programom predškole najmanje dvije godine prije početka škole, a Davorka Guštin kaže da su u Dječjem vrtiću Rijeka po tom pitanju jako zadovoljni. Ove je pedagoške godine 25 romske djece uključeno u redoviti cjelodnevni program te je dvoje djece u programu predškole.
– Radu s romskom djecom u Dječjem vrtiću Rijeka posvećujemo posebnu pozornost i uistinu smo zadovoljni, a slobodno mogu reći i ponosni, postignućima koje smo ostvarili tijekom prethodnih godina u odnosu na obuhvat romske djece programima predškolskog odgoja. Najveći je iskorak u tom smislu postignut pedagoške 2014./2015. godine, kada su planskim sveobuhvatnim aktivnostima u program predškole prvi put upisana djeca pripadnici romske nacionalne manjine, i to njih 38. Od te godine do danas uspjeli smo postići znatan porast broja djece upisane u redovite programe, što dotad nije bio slučaj – navodi Guštin.
– U Dječjem vrtiću Rijeka do ove su se godine provodili inicijalni razgovori s roditeljima sve djece koja se prvi put upisuju u jaslice ili vrtić. Dugogodišnja je praksa i korištenje inicijalnih upitnika u kojima roditelji navode sve važne podatke o djetetu koji su dragocjeni za kvalitetnu pripremu i osiguranje uvjeta za što lakšu prilagodbu djeteta na nove okolnosti. Zapravo, volimo reći da se vrtić treba prilagoditi i pripremiti za dijete i u tom je kontekstu od iznimne važnosti poznavanje djetetovih potreba, navika, interesa i slično. Od posebne su važnosti i značaja inicijalni razgovori koje stručni suradnici s roditeljima provode kada je u pitanju upis djece koja imaju određene teškoće, kronične bolesti i zdravstvene probleme. Inicijalni razgovori ujedno su i prilika da roditelj dobije sve relevantne informacije o predškolskoj ustanovi, odgojno-obrazovnim programima i različitim oblicima stručne podrške. Svjedoci smo stalnog povećanja broja djece s teškoćama koju roditelji prijavljuju za upis u vrtić, a posebice je to slučaj ove godine, odnosno za pedagošku 2021./2022. godinu. Primjerice, dosad su u Dječjem vrtiću Rijeka djelovale 4 odgojne skupine u kojima su se provodili posebni programi, dok će se od 1. rujna taj broj povećati na 7 odgojnih skupina u kojima će se provoditi posebni programi. No većina djece s teškoćama uključena je u redoviti program, a tek manji dio u navedene skupine u kojima se provode posebni programi, pojašnjava Guštin.
Kada je u pitanju rad s djecom s teškoćama u razvoju, predviđa se i mogućnost angažiranja pomoćnika za rad s djecom s teškoćama i stručnog komunikacijskog posrednika, a Guštin kaže da svakako treba podržati nastojanja da se pojasne sve važne pojedinosti vezane za njihovo zapošljavanje.
– Dugogodišnja odgojno-obrazovna praksa i iskustvo uključivanja djece s teškoćama u različite oblike predškolskih programa u našoj ustanovi dovela je do spoznaje o važnosti osiguranja primjerene stručne podrške uključivanjem stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila u neposredni odgojno-obrazovni proces. Nažalost, na tržištu se rada osjeća velik nedostatak stručnjaka ovog profila, što je problem koji treba biti sustavno riješen. U odgojnim skupinama u kojima se provode posebni programi, pored odgojitelja i rehabilitatora-odgojitelja, zaposlen je i pomoćni radnik za njegu, skrb i pratnju djece, kako je i predviđeno Državnim pedagoškim standardom, navodi ravnateljica.
Promjene stižu i što se kriterija upisa tiče jer dopunjuju se kriteriji za ostvarivanje prednosti pri upisu u vrtić na način da prednost imaju djeca s kroničnim bolestima i zdravstvenim teškoćama, djeca jednoroditeljskih obitelji, osoba s invaliditetom upisanih u očevidnik, čime se uz omogućavanje povećanja obuhvata sve djece u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju osigurava pomoć, potpora i lakša zapošljivost njihovih roditelja.
Guštin kaže da je Pravilnik o upisu djece u Dječji vrtić Rijeka već i dosad uvažavao neke od tih dodanih kriterija.
– Primjerice, dodatni se bodovi mogu ostvariti uz preporuku Centra za socijalnu skrb, u slučaju teških socijalnih ili zdravstvenih uvjeta u obitelji, rizičnih obiteljskih čimbenika, kao i u slučaju kada se radi o udomiteljskoj ili skrbničkoj obitelji. Podržavamo nadopunu kriterija za ostvarivanje prednosti pri upisu – zaključuje Guštin, piše Novi list.
