Stres je za mnoge svakodnevna pojava, no previše stresa može biti znak puno dubljeg problema.
Stres je “normalan ljudski odgovor na bilo kakav fizički ili emocionalni napor koji osoba doživljava”, pojasnila je dr. Gail Saltz, psihijatrica u bolnici u New Yorku.
Akutni stres, koji se javlja u specifičnom trenutku i traje kratko, može biti koristan u takvim situacijama. Tada se otkucaji srca ubrzavaju, kao i disanje.
Kronični stres, pak, javlja se kad je tijelo često, u više navrata opterećeno stresom.
Stres sam po sebi nije loš, no postaje toksičan i opasan ako ne nestane nakon što prođe stresna situacija, naglašava stručnjakinja, a prenosi CNN.
Teško je točno odrediti kad stres prelazi u nešto ozbiljnije poput tjeskobe ili depresije.
“Ako jako brinemo, do te mjere da opterećenje osjećamo snažnije nego stres, to je tjeskoba. Ako osjećate tugu toliko snažno da ne možete prijeći preko situacije, to je depresija”, objašnjavaju stručnjaci.
Stres sam po sebi nije psihijatrijsko stanje, no može pogoršati mentalna stanja poput depresije ili opsesivno-kompulzivnog poremećaja.
Također može biti znak anksioznog poremećaja kojeg među ostalim simptomima karakterizira najmanje šest mjeseci intenzivne brige, rekla je psihologinja dr. Alfiee Breland-Noble. Ostali simptomi uključuju probleme sa spavanjem, nemir i poteškoće s koncentracijom.
S druge strane, ako se ti problemi riješe nakon što prođe neugodna situacija i možete se vratiti uobičajenom funkcioniranju na poslu i slično, onda je to vjerojatno i dalje samo stres.
Sumnjate li da patite od kroničnog stresa ili nekog drugog mentalnog poremećaja, potražite pomoć stručnjaka.
Prije nego što se odlučite na taj korak, porazgovarajte s prijateljem ili nekim iz obitelji, osobom od povjerenja.
Za osobe pod stresom najčešće se preporuča neki oblik meditacije. Jedan od njih uključuje percepciju stvari koje vidite, čujete, njušite, osjetite dodirom i okusom osvješćivanjem svih osjetila te zahvalnost za nešto od toga.
Neki će za borbu protiv stresa odabrati vježbanje i aktivnost, a jedna od najstarijih metoda je vježba disanja. Usporavanje disanja i fokusiranje na unutarnje stanje mozgu šalje signal da je sve u redu.
Naravno, postoji još niz metoda za ublažavanje stresa i svatko bi trebao pronaći ono što mu najbolje odgovara, prenosi N1.
