16.3 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Što će biti s prešutnim minusima? Goran Aleksić kaže da banke love...

Što će biti s prešutnim minusima? Goran Aleksić kaže da banke love u mutnom, one se pravdaju: To je fleksibilan proizvod za one kojima novac treba brzo

Sugovornik ima velika očekivanja oko reguliranja dopuštenih i prešutnih minusa. “To je gotovo kao pljačka, trideset posto su uzimali, a prešutno je. Treba regulirati to i banke trebaju povesti računa o tome jer ovo je gadno”, kazao je Branko.

Središnja banka prije zabrane bankama daje nekoliko mjeseci da jednostavno ukinu prešutne kredite.

“To znači da bi se nove odredbe kojima bi se detaljnije definirala prešutna prekoračenja primjenjivale samo na nove ugovore o tekućem računu ako bi banke po tim računima odobravale prešutna, a ne dopuštena prekoračenja”, stoji u priopćenju HNB-a.

Gadno je bilo i 2013. Slavko Linić banke je obuzdao u davanju minusa. Dopušten je iznos veličine plaće. “Smatram da država treba regulirati i visinu dopuštenog prekoračenja, ali i kamata”, poručio je.

Ali banke su našle put da iznimka kao prešutni minus bude pravilo.

No iz Hrvatske udruge banaka druga priča.

“Prešutno prekoračenje je fleksibilan proizvod namijenjen onima koji dodatne izvore sredstava trebaju u vrlo kratkom roku i uz minimalne procedure, zbog čega je skuplji u odnosu na druge vrste kredita. Banke podržavaju sve inicijative koje omogućavaju sustav zaštite potrošača i dodatno sprečavanje prekomjernog zaduživanja te će nastaviti postupati u skladu sa zakonskim propisima”, napisali su.

Goran Aleksić dobio je borbu protiv banaka u slučaju švicarac. Sada ih opet krivi da love u mutnom. “Potrošač mora biti u potpunosti informiran o svakom proizvodu. Banke im sve moraju reći”, rekao je Aleksić reporteru Dnevnika Nove TV Mislavu Bagi.

Predviđa da će u mjesecima koji dolaze banke samo gasiti svoju ponudu prešutnih minusa. Sumnja i u to da će građani pokušati s tužbama. Banke su u toj sivoj zoni u nekoliko godina od građana dodatno zaradile nekoliko stotina milijuna kuna. Bivši ministar Slavko Linić misli da bi osobni stečaj bio rješenje, ali da i banke snose odgovornost.

“Ako je banka vjerovala nekome, onda nije u redu da ta osoba plati za svoju neodgovornost i da plati zato što možda nije svjesna financijskog opterećenja”, objašnjava.

Pravi problem Hrvata je što žive na kredit desetljećima. Minusi, gotovinski nenamjenski krediti, samo da se troši. Ali to netko mora i vraćati. “Ja mislim da ne može doći do otrežnjenja, građani su naučili kupovati na kredit”, zaključio je ekonomski stručnjak Damir Novotny.

I nema tog guvernera, ministra i premijera koji će to promijeniti. Za sada, piše Dnevnik.hr

Prešutni minus: Banke građanima uzele oko 350 milijuna više nego što su trebale, slučaj će ići na sud?

Najnovije

Još iz rubrike