Upućujemo najbolje želje svim europskim građanima povodom Dana Europe.
Ovaj Dan Europe je poseban. Drugu godinu zaredom slavimo ga u izazovnim okolnostima pandemije COVID-19. Suosjećamo sa svima onima koji su patili zbog pandemije.
Ovogodišnji Dan Europe također je poseban jer označava početak Konferencije o budućnosti Europe. Pozivamo sve građane EU da iskoriste ovu jedinstvenu priliku kako bismo oblikovali našu zajedničku budućnost.
Okolnosti oko ove rasprave o budućnosti Europe vrlo su drukčije od onih prethodnih godina. Možda se čini kako nema dovoljno vremena za dubinsku raspravu o budućnosti Europe u sadašnjoj situaciji. Naprotiv, pandemija COVID-19 podsjetila nas je na ono što je uistinu važno u našim životima: naše zdravlje, naš odnos s prirodom, naš odnos s bližnjima, međusobna solidarnost i zajednički rad. Otvorila je pitanja o načinu na koji živimo naše živote. Otkrila je jake i slabe strane europskih integracija. O svemu tome trebamo razgovarati.
Izazovi s kojima se kao Europljani suočavamo su višestruki: od borbe s klimatskom krizom i stvaranja zelenih ekonomija, istovremeno balansirajući sve veću konkurenciju među globalnim akterima, do težnje za digitalnom transformacijom naših društava. Trebat ćemo razviti nove metode i nova rješenja. Budući da smo demokracije, naša snaga je u angažiranju glasova unutar naših društava, kojih je mnogo, kako bismo pronašli najbolji put naprijed. Što više ljudi sudjeluje u širokoj i nepristranoj raspravi, to bolje za našu Uniju.
Europski projekt je bez povijesnog presedana. Prošlo je 70 godina od potpisivanja Ugovora o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik, odnosno 64 godine od rođenja Europske zajednice u Rimu. Tada su europski čelnici pronalazili načine kako objediniti ratom zahvaćenu Europu. Prije trideset godina, istok i zapad Europe počeli su se tješnje povezivati. Vrlo različite zemlje udružile su se u Europsku uniju. Svaka zemlja ima svoje povijesno iskustvo i svoje breme iz prošlosti, s kojima se suočava samostalno i u odnosima s drugim zemljama.
Europski projekt je projekt mira i pomirbe. Tako je bilo od njegova začeća, tako je i danas. Zalažemo se za zajedničku stratešku viziju Europe, Europe koja je cjelovita, slobodna, ujedinjena i u miru.
Sva temeljna načela europskih integracija iznimno su relevantna i danas: sloboda, jednakost, poštivanje ljudskih prava, vladavina prava i sloboda izražavanja, solidarnost, demokracija i lojalnost među državama članicama. Kako možemo zajednički osigurati da ta temeljna načela europskih integracija budu relevantna i ubuduće?
Iako se Europska unija možda ponekad čini nespremnom za suočavanje s brojnim izazovima koji su se pojavili u proteklom desetljeću – od ekonomske i financijske krize do izazova u izgradnji pravednog i poštenog migracijskog sustava EU-a te tekuće pandemije – svjesni smo kako bi svakome od nas bilo puno teže da smo sami. Kako možemo najbolje ojačati europsku suradnju i solidarnost i osigurati izlazak iz zdravstvene krize na način koji će nas učiniti otpornijima na buduće izazove?
Potrebna nam je snažna i učinkovita Europska unija, Europska unija koja će biti svjetski predvodnik u prijelazu na održivi i klimatski neutralan razvoj, odnosno razvoj poduprt digitalnim tehnologijama. Potrebna nam je Europska unija s kojom se svi možemo poistovjetiti, znajući sa sigurnošću da smo učinili sve što možemo u korist budućih naraštaja. Zajedno to možemo postići.
Konferencija o budućnosti Europe bit će prilika da otvoreno razgovaramo o Europskoj uniji i da saslušamo naše građane, posebno mlade. Ona otvara prostor za dijalog, razgovor i raspravu o tome što očekujemo od EU sutra i kako možemo pridonijeti danas.
Moramo razmišljati o našoj zajedničkoj budućnosti; stoga vas pozivamo da se pridružite raspravi kako bismo zajedno pronašli put naprijed.
Zoran Milanović
Predsjednik Republike Hrvatske
Alexander Van der Bellen
Predsjednik Republike Austrije
Rumen Radev
Predsjednik Republike Bugarske
Nicos Anastasiades
Predsjednik Republike Cipra
Miloš Zeman
Predsjednik Češke Republike
Kersti Kaljulaid
Predsjednica Republike Estonije
Sauli Niinistö
Predsjednik Republike Finske
Emmanuel Macron
Predsjednik Francuske Republike
Frank-Walter Steinmeier
Predsjednik Savezne Republike Njemačke
Katerina Sakellaropoulou
Predsjednica Helenske Republike
János Áder
Predsjednik Republike Mađarske
Michael D. Higgins
Predsjednik Irske
Sergio Mattarella
Predsjednik Talijanske Republike
Egils Levits
Predsjednik Republike Latvije
Gitanas Nausėda
Predsjednik Republike Litve
George Vella
Predsjednik Republike Malte
Andrzej Duda
Predsjednik Republike Poljske
Marcelo Rebelo de Sousa
Predsjednik Portugalske Republike
Klaus Iohannis
Predsjednik Rumunjske
Zuzana Čaputová
Predsjednica Slovačke Republike
Borut Pahor
Predsjednik Republike Slovenije
