12.3 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Zlata Đurđević već ima 70 glasova protiv, bez Domovinskog pokreta i Mosta

Zlata Đurđević već ima 70 glasova protiv, bez Domovinskog pokreta i Mosta

Troje doktora prava bit će kandidati za predsjednika Vrhovnog suda. Dr. sc. Lana Petö Kujundžić, sutkinja Visokog kaznenog suda, prva se prijavila. U petak je prijavu potvrdio i odvjetnik dr. sc. Šime Savić, koji je odustao od ustavne tužbe zbog nedovršene procedure po prvom pozivu kako ne bi komplicirao izbor.

Prof. dr. sc. Zlata Đurđević, predstojnica Katedre za kaznenoprocesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, iako siguran izbor predsjednika države, prijavit će se danas “kao na glazbenoj stolici u zadnjoj minuti”, kako je Zoran Milanović posve nepotrebno prokomentirao tajming prijava na prvi javni poziv.

Štoviše, ovaj je put 30-dnevni rok za prijavu kalendarski istekao jučer, ali prema općem pravilu kad zadnji dan roka pada na neradni dan rok se pomiče na sljedeći dan. Naravno, prof. Đurđević nije htjela poručiti “šećer dolazi na kraju”, već još jedan dan koristi za pisanje programa rada Vrhovnog suda. Večernji je tražio da im ga proslijedi, ali je poručila da ga u nedjelju neće stići završiti. Stoga još Večernji ne objavljuje ni program Petö Kujundžić, dok je Savićev objavljen nakon prvog poziva.

Uzgred, to znači da je predsjednik države prof. Đurđević nakon prvog javnog poziva predložio bez njezina programa rada pa je i to bio jedan od razloga zašto je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković , očito opravdano, vratio taj prijedlog kao nepotpun. A taj program Milanovića zapravo ni sada ne zanima jer je on prije odluke Ustavnog suda i prije nego je tražio da Državno sudbeno vijeće objavi drugi javni poziv rekao da je prof. Đurđević njegova kandidatkinja: “Ne znam što bi se moralo dogoditi, kakva mrlja u njezinoj karijeri otkriti da ja svoje mišljenje promijenim. Dakle, ja ga neću promijeniti, to je moja kandidatkinja i to kažem mjesecima prije…”.

Premda se to čini nekorektnim prema ostalim kandidatima, ali ako predsjednik ima takvo povjerenje u svoju kandidatkinju na neviđeno – bez programa rada – onda je to zapravo pošteno prema ostalim kandidatima. Uostalom, dodatne dvije kandidature idu u prilog predsjedniku koji unatoč svome stavu nije izgubio njihovo povjerenje da će, ako ne prvi, biti njegov drugi izbor za predsjednicu ili predsjednika VS-a ako ne prođe prof. Đurđević. Ustavni sud nije se bavio pitanjem može li predsjednik ako ne prođe njegov prvi prijedlog predložiti drugog kandidata iz istog poziva, ali i u tom slučaju zadnja je riječ na Hrvatskom saboru. Uostalom, i prof. Đurđević je rezervna opcija Vlade za sutkinju ESLJP-a, ako ne prođe nitko od troje glavnih kandidata za suca ESLJP-a.

Kako je predsjednikov izbor siguran, zašto se onda Đurđević toliko trudi, koga želi impresionirati?

Očigledno drži da bi njezin program mogao natjerati neke zastupnike u Hrvatskom saboru da promijene stav o njoj, iako joj nitko ne može osporiti kaznenoprocesnu stručnost. Predsjednik Vrhovnog suda teoretski može biti izabran i bez 62 glasa HDZ-ovih zastupnika, čiji je predsjednik Andrej Plenković ovaj put rekao “ne” kandidaturi prof. Đurđević jer je njezina proceduralna pogreška što je pristala biti predložena iako se nije prijavila na javni poziv s drugim kandidatima “faux pas koji se ne može oprostiti”.

Zato se i nezavisna Marijana Petir već izjasnila da neće glasati za nju, kao ni četiri zastupnika Suverenista, a ni Zlatko Hasanbegović i Karolina Vidović Krišto, a to proizlazi i iz objave Milana Vrkljana na Facebooku. To je sigurnih 70 glasova protiv (bez Gorana Dodiga i dva glasa HSLS-a) i još šest onemogućuje i teoretski prolaz prof. Đurđević.

Domovinski pokret i Most, iako su i oni govorili o neprihvatljivosti stavova prof. Đurđević o izručenju Perkovića i Mustača Njemačkoj zbog udbaške likvidacije Stjepana Đurekovića i kritiziranja oslobađajuće presude Marku Perkoviću Thompsonu za ZDS, konačnu odluku ipak su ostavili otvorenom. Ali u taj se rizik sigurno ne bi upuštali prije lokalnih izbora jer bi se izložili kazni dijela svojih birača koje ne zanimaju znanstvene slobode, kao što nisu ni SDP kad nisu dali glas prof. dr. sc. Sanji Barić za ustavnu sutkinju jer je prethodno po svojoj stručnoj savjesti zauzela njima neprihvatljiv stav.

Zato bi predsjednik mogao svoj prijedlog aktivirati, čak i ako brzo stignu mišljenja, kad je to za prof. Đurđević povoljniji tajming, nakon lokalnih izbora, što bi i objektivno bilo razumnije kako se glasovanje ne bi dodatno nepotrebno politiziralo.

Kad bi DP ili Most ipak zatomili ideološka promišljanja, zastupnici SDSS-a i drugi manjinski zastupnici bili bi tada u politički neugodnoj situaciji. Premda nakon ove objave Miroslava Škore na Facebooku: “Domovinskom pokretu Domovinski rat je svetinja. Zato pozdravljamo presudu po kojoj uzvik ‘za dom spremni’ u pjesmi Bojna Čavoglave, simbolu Domovinskog rata, nije prekršaj. Apsurd je da se to uopće dovodilo u pitanje”, ima li ikakve šanse da DP glas pokloni znanstvenom “apsurdu”, piše Večernji.

Stoga, najizglednije je da će biti “treća sreća”, ako je bude!

Najnovije

Još iz rubrike