Hrvatska voćarska zajednica prijavila je Državnom inspektoratu sumnjive jabuke. U nekim trgovačkim lancima prodaju se deklarirane kao hrvatske, no postoji sumnja da je riječ o uvoznima. Usto, voćarska je zajednica tražila i analizu tih jabuka u akreditiranom laboratoriju, a rezultati su poražavajući.
U Hrvatskoj voćarskoj zajednici ističu zbog čega su posumnjali da je riječ o uvoznim, a ne domaćim jabukama kako stoji na deklaracijama.
– Hrvatska voćarska zajednica je pronašla u određenim centrima jabuku koja po izgledu nije naša i po načinu pakiranja već je to jabuka koja je sigurno uvezena, no iznenadili smo se i sumnjamo da je uvozna jabuka, a deklaracija na njoj je iz Hrvatske, što je jasno kažnjivo, rekao je Željko Ledinski, iz Hrvatske voćarske zajednice.
Državni inspektorat proveo je nadzore na 85 prodajnih mjesta kod 33 trgovca voćem i povrćem, pregledana je 381 lot oznaka. Utvrđeno je 25 nepropisnih lotova jabuka i krumpira jer nije navedena zemlja podrijetla ili je riječ o nepropisnom označavanju i neudovoljavanju minimalnim zahtjevima kvalitete. Inspekcija je u pet slučajeva privremeno zabranila prodaju voća te pokrenula prekršajne postupke.
Voćarska je zajednica zatražila i analizu spornih jabuka u akreditiranom laboratoriju.
– Tu smo još više bili iznenađeni kad smo pronašli da određene tvari, koje su zabranjene u EU, već sedam godina se nalaze na tim jabukama. Znači one su po nama trebale odmah biti povučene iz prodaje i kao takve uništene s obzirom da je to sredstvo još od studenog 2014. zabranjeno, kaže Ledinski.
Iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu ističu da utvrđivanje karbendazima u malim količinama u jabukama može biti rezultat primjene sredstava za zaštitu bilja na osnovi aktivne tvari tiofanat-metila. Utvrđivanje ostataka pesticida koji nisu odobreni u EU ne može se smatrati dokazom o podrijetlu. U pojedinim slučajevima, ne može se isključiti ni mogućnosti korištenja krivotvorenih sredstava za zaštitu bilja.
Zbog svega voćari traže strože kontrole, ali i vidljivije označavanje jabuka, primjerice nacionalnim zastavama kako bi kupac znao iz čije zemlje one dolaze, piše HRT.
