Hrvatska u visokoškolskom sustavu konačno podiže ljestvicu, i to u praksi, jasnim tumačenjem Zakona o priznavanju inozemnih visokoškolskih kvalifikacija. Od sada Agencija za znanost i visoko obrazovanje ima sve ovlasti propitivati vrijednosti diploma stečenih u drugim zemljama koje nisu članice EU – dakle u Hrvatskoj su to pretežno diplome stečene u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Dosad su se te diplome priznavale automatizmom, a sada se to mijenja i onda kada su te inozemne diplome izdale visokoškolske institucije koje su legitimno osnovane i priznate u spomenutim zemljama, i to upravo podrškom Ministarstva obrazovanja i aktualnog ministra.
Prateći Pravilnik o vrednovanju inozemnih visokoškolskih kvalifikacija, u obzir će se uzimati isključivo stupanj postignutih znanja, vještina i kompetencija koji su stečeni određenom kvalifikacijom.
Ako ta kvalifikacija nije na jednakoj razini kao u Hrvatskoj, nositelji takvih diploma ne mogu računati na pozitivan ishod jednostavnog priznavanja diploma, nego će morati nadoknaditi razliku. Tijelo nadležno za postupak vrednovanja inozemne visokoškolske kvalifikacije morat će ubuduće u obzir uzeti pet ključnih elemenata koji kumulativno čine kvalifikaciju kod nas, a to su: razina, radno opterećenje, kvaliteta, profili i ishodi učenja, a zatim procjenu značajnih razlika povezati s ukupnim ishodom visokoškolske kvalifikacije.
– Spomenuta procjena u tom smislu neosporno određuje je li podnositelj zahtjeva za priznavanje inozemne diplome dovoljno pripremljen za određenu aktivnost u Hrvatskoj (stručno i/ili akademsko priznavanje, nastavak obrazovanja ili zaposlenje) te može li se dodijeliti alternativno, djelomično ili uvjetno priznavanje – tako se ministar obrazovanja Radovan Fuchs očitovao na problematiku priznavanja visokoškolskih kvalifikacija iz BiH Agenciji za znanost i visoko obrazovanje. Na istu se problematiku očitovala u svom mandatu i bivša ministrica Blaženka Divjak, no ona je tada u svom dopisu istoj agenciji navela da nema zakonskih osnova za obustavu postupka priznavanja stranih diploma.
U svom je dopisu Divjak ipak naglasila da se kriterij priznavanja ne bi trebao odnositi samo na spomenute dvije zemlje, već na sve one u kojima se stječu kvalifikacije koje nisu izdala visoka učilišta koja nisu prošla postupak vanjskog vrednovanja usklađenosti s europskim standardom.
Ovakva se odluka neće primjenjivati retrogradno, tako da nositelji takvih diploma iz prošlosti ne moraju strahovati da će im netko i službeno potvrditi da nisu kompetentni po našim kvalifikacijama.
Također, tom odlukom nitko ne može tumačiti da diplome iz navedenih zemalja nisu legalne ni legitimne, već sada Agencija za visokoškolsko obrazovanje može zauzeti stav i tumačiti da studenti koji su studirali u BiH i Srbiji jednostavno u tim zemljama nisu naučili dovoljno da bi u Hrvatskoj imali taj stupanj obrazovanja koji im je istaknut na diplomama, piše Večernji.
