Škiljenje ne uzrokuje samo prerani nastanak bora na čelu.
Sjećate se kada vam je majka govorila da ne škiljite jer čete tako oštetiti vid? Uobičajena je to opaska roditelja, nešto poput one da se ne smije trčati sa škarama u rukama jer ćete se ubosti u oko… Pa je li mama bila u pravu ili je jednostavno i ona to naučila od svoje majke te nikada provjerila točnost informacije? Provjerimo što stručnjaci mise o ovoj navici – je li štetna i što o zdravlju otkriva.
Prema riječima oftalmologa dr. Jay Peposea, iz St. Luisa, dok nam škiljenje omogućava da bolje fokusiramo predmete u daljini ili blizini, to može biti znak da već trebate naočale, ali ta navika neće potaknuti nikakve bitne promjene kada je zdravlje vida u pitanju.
Iako biste, dakle, trebali posjetiti oftalmologa i pregledati stanje vida, dr. Pepose poručuje da možete škiljiti koliko god želite bez straha da narušavate svoje zdravlje.
Dok škiljenje ne mora biti štetno za zdravlje, neće riješiti vaše probleme s vidom, barem ne dugotrajno. Ipak, ono će vam pomoći da vidite bolje, bare u tom trenutku.
“Škiljenje je pokušaj da smanjimo zjenice i tako spriječimo prodor jakog svjetla“, pojasnio je dr. Richard Rosen, direktor oftalmološkog istraživačkog centra u New Yorku.
“Zatvaranjem kapaka ćete poboljšati fokus“, dodaje. Upravo zato imate potrebu škiljiti kada želimo potpuni fokus imati na jednom predmetu kojeg bismo inače lošije vidjeli. Prema riječima ovih stručnjaka, najčešći je razlog našeg škiljenja je nešto što se naziva reflektivna greška, kada oči ne mogu lomiti svjetlost pravilno, a rezultat je zamagljen vid. Upravo je sve navedeno dobar razlog da posjetite oftalmologa ako ste primijetili da u posljednje vrijeme više i češće škiljite.
Redovan pregled vida, čak i ako niste škiljili dok ste čitali ovaj tekst, je uvijek dobra ideja.
Stručnjaci savjetuju da s pregledima vida kod djece se može započeti već kad su stari od 3 do 5 godina, te ih nastavljati obavljati kroz život.
Ne samo da ćete tako rano uočiti promjene već i spriječiti razvoj nekih težih stanja koja mogu uzrokovati i sljepoću. Uz već poznate očne bolesti koje mogu uzrokovati oštećenje vida i sljepoću, a mogu se otkriti preventivnim pregledima i na vrijeme, kao što su glaukom, katarakta, dijabetička retinopatija, malo je u javnosti poznato kako je upravo senilna makularna degeneracija, jedan od vodećih uzroka sljepoće u razvijenim zemljama kod osoba starijih od 60 godina.
Stručnjaci ističu kako je i dalje nedovoljno podignuta svijest javnosti o važnosti pravovremenog uočavanja simptoma te kako se oboljeli na preglede počinju javljati u već uznapredovanoj fazi bolesti što smanjuje mogućnosti uspješnijeg liječenja, piše Ordinacija.hr., prenosi N1.
