Konzistentna i argumentirana komunikacija, gdje bi poveznica između uzroka i posljedica trebala biti puno jasnija, je izostala, kaže sociolog Renato Matić s odsjeka za sociologiju na Hrvatskim studijima te sa sociološkog aspekta analizira kako ljudi u ovoj kriznoj situaciji doživljavaju vlasti, piše HRT.
Pandemiji koronavirusa se ne nadzire kraj, dok se nadamo da će u Hrvatskoj za par dana doći po popuštanja epidemioloških mjera, mnoge europske zemlje su posegnule za još strožim mjerama poput policijskog sata što je izazvalo niz nasilnih prosvjeda.
– Ljudima je dosta autoriteta koji nisu konzistentni, nisu jasno posredovani, koji nisu uključivi, a sve to smo doživjeli u zadnjih godinu dana. Nema jasne priče koja bi dala ljudima na znanje “ako se pridržavamo ovih mjera, očekujemo ovakav rezultat i mi koji ih predlažemo ćemo ih se prvi pridržavati”, objašnjava sociolog Renato Matić za HTV-ovu emisiju Studio 4.
Kaže kako nabijanje policijskog sata, pokušavanje treniranja strogoće, mlade ljude prije svega izaziva revolt.
Pored svih sredstava komunikacije i dostupnih podataka, ljudi sami donose zaključke i odluke što će učiniti.
– Konzistentna i argumentirana komunikacija, gdje bi ta poveznica između uzroka i posljedica biti puno jasnija, je izostala, kaže Matić.
Kaže da iako se o novom soju virusa ne zna mnogo, eksperimentiranje s društvenim životom nikada ne završi dobro.
Diljem Europe se aktivirao val nezadovoljstva, u nekim zemljama poprilično burni prosvjedi, dok ih u nekim zemljama uopće nema. Matić komentira zašto Europljani različito reagiraju na uvođenje restrikcija te zašto su neki skloniji pobuni.
– Zajednička europska politika ne postoji. Francuska i Nizozemska su zemlje gdje je demokracija već dugo prisutna i imaju dugu tradiciju jasnog izražavanja nezadovoljstva jer vlast doživljavaju kao društveni servis, objašnjava.
Hrvati su samo naizgled suradljiv narod, istraživanja pokazuju da je nepovjerenje prema vlasti veliko, ali ga mi ne iskazujemo na taj način, kaže Matić.