Prizivni sud u Beogradu donio je, u ponovljenom postupku, presudu za ratni zločin izvršen tijekom listopada 1991. godine u Lovasu (Hrvatska) tako što je preinačio presudu Višeg suda u Beogradu, na način da je optužene Željka Krnjajića i Milana Devčića oslobodio od optužbi, a svim ostalim osuđenim smanjio kazne zatvora, osudivši Sašu Stojanovića na kaznu zatvora u trajanju od šest godina, Darka Perića i Radovana Vlajkovića na kazne zatvora od po četiri godine, a Radisava Josipovića, Jovana Dimitrijevića i Zorana Kosijera na kazne zatvora u trajanju od po tri godine, piše Fond za humanitarno pravo (FHP) iz Beograda.
FHP smatra da nije bilo mjesta oslobađanju od optužbe Krnjajića i Devčića, te da su izrečene kazne preniske u odnosu na težinu zločina koji je počinjen. Nije bilo osnova da se petorici osuđenih kazne ublaže ispod zakonskog minimuma, imajući u vidu da su osuđeni za sudjelovanje u zločinu u kojem je, na minskom polju, smrtno stradalo 19, a ranjeno 12 civila, piše FHP.
Ovaj postupak je jedan od najsloženijih i najopširnijih postupaka za ratne zločine koji se vodio pred srbijanskim pravosuđem jer je obuhvaćao veliki broj optuženih koji su pripadali različitim oružanim formacijama, više različitih događaja, veliki broj žrtava, od kojih 69 smrtno stradalih i blizu 200 svjedoka. Nakon 12 godina suđenja postupak je pravomoćno okončan na način da je uloga JNA, koja je bila najodgovornija za stradanje civila u Lovasu, svedena na minimum, a svi njeni pripadnici osuđeni na kazne zatvora ispod zakonskog minimuma, piše FHP.
Tijek sudskog postupka
Optužnica
Prvobitnom optužnicom, iz 2007. godine, 14 optuženih TRZ je teretilo da su, kao pripadnici različitih formacija (JNA, dobrovoljačka grupa „Dušan Silni“, te predstavnici novouspostavljene lokalne vlasti), tijekom listopada i studenog 1991. godine, na području i u mjestu Lovas izvršili napad na civilno stanovništvo, prema njemu nečovječno postupali, mučili civile, tjelesno ih ozljeđivali i ubijali, što je imalo za posljedicu da je smrtno stradalo ukupno 69, dok je 12 civila ranjeno.
Ovom optužnicom su bili optuženi: Ljuban Devetak, Milan Devčić i Milan Radojčić kao pripadnici samostalno uspostavljene lokane civilno-vojne vlasti; Željko Krnjajić kao komandir Stanice milicije (SM) Tovarnik; Miodrag Dimitrijević, Darko Perić, Radovan Vlajković i Radisav Josipović kao pripadnici Teritorijalne odbrane (TO) Valjevo, čije su jedinice prepotčinjavanjem ušle u sastav Druge proleterske gardijske mehanizirane brigade (2. pgmbr) JNA, a Petronije Stevanović, Aleksandar Nikolajidis, Dragan Bačić, Zoran Kosijer, Jovan Dimitrijević i Saša Stojanović kao pripadnici dobrovoljačke grupe „Dušan Silni”.
Prvostupanjska presuda
Viši sud u Beogradu donio je 26. lipnja 2012. godine presudu kojom je sve optužene oglasio krivim za zločine počinjene u Lovasu i osudio ih na kazne zatvora u rasponu od četiri do dvadeset godina, utvrdivši njihovu odgovornost za smrt 40 i ranjavanje 11 civila.
Ukidanje prvostupanjske presude
Prizivni sud u Beogradu donio je 9. prosinca 2013. godine rješenje kojim je ukinuo presudu Višeg suda i predmet vratio na ponovno suđenje.
Ponovljeni postupak
Ponovljeno suđenje počelo je 4. ožujka 2014. godine, tijekom kojeg su promijenjena dva predsjednika vijeća. Kazneni postupak je obustavljen u odnosu na optužene Ljubana Devetaka, Milana Radojčića, Petronija Stevanovića, Dragana Bačića i Aleksandra Nikolajidisa, koji su u međuvremenu preminuli, dok je u odnosu na optuženog Miodraga Dimitrijevića postupak razdvojen, zbog njegove procesne nesposobnosti, što je dovelo do toga da je TRZ morao da izmijeniti optužnicu, čime je broj smrtno stradalih žrtava s prvobitnih 69 smanjen na 28.
Prvostupanjska presuda u ponovljenom postupku
Viši sud u Beogradu donio je 20. lipnja 2019. godine, u ponovljenom postupku, presudu kojom je osmoricu optuženih oglasio krivim i osudio ih na kazne zatvora i to: Milana Devčića na osam, Sašu Stojanovića na sedam, Zorana Kosijera, Željka Krnjajića i Jovana Dimitrijevića na kazne zatvora u trajanju od po šest godina, Darka Perića i Radovana Vlajkovića na kazne zatvora od po pet godina, a Radisava Josipovića na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine.
Nalaz FHP-a
Minimiziranje uloge JNA u zločinu od strane TRZ i Prizivnog suda
Od početka ovog postupka, odnosno još u fazi istrage, postojali su brojni i nepobitni dokazi koji ukazuju na odgovornost komandanta Druge proleterske gardijske mehanizirane brigade JNA, (2. pgmbr. JNA), pukovnika Dušana Lončara, koji je izdao naredbu za napad na Lovas, u kojoj je, između ostalog naređeno, da se Lovas “očisti od neprijateljski nastrojenog stanovništva”. U Lovasu su, u danu napada, ubijena 22 civila. Međutim, TRZ do danas nije procesuirao ni Dušana Lončara, niti bilo kog od pripadnika JNA u lancu zapovijedanja. Protiv Lončara je FHP, je povodom ovog događaja, još 2016. godine TRZ-u podnio kaznenu prijavu, po kojoj do danas nije postupljeno iako je FHP uputio više zahtjeva za postupanje po ovoj prijavi i dostavio sve raspoložive dokaze.
Željka Krnjajića, koji je prvostupanjskom presudom u ponovljenom postupku bio osuđen zbog toga što je za napada na Lovas, koji se odvijao po naređenju komandanta, 2. pgmbr. JNA, zapovijedajući oružanom grupom koja je bila u sastavu te brigade, naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo, a tijekom napada i osobno primjenjivao mjere zastrašivanja civila hrvatske nacionalnosti, Prizivni sud je oslobodio od optužbe. Prizivni sud je time uklonio svaku vezu između zapovijedi komandanta 2. pmgbr JNA u kojem je naređeno da Lovas “treba očistiti od neprijateljski nastrojenog stanovništva” i stradanja civila tokom napada. Isto tako, Prizivni sud je također utvrdio da nema dokaza ni da je Krnjajić primjenjivao mjere zastrašivanja nad civilima iako su o tome svi oštećeni, koji su ispitani tokom postupka, detaljno svjedočili. Na ovaj način, drugostupanjski sud je uklonio svaku vezu između JNA i zločina koji je počinjen u Lovasu, odnosno da je zločin u Lovasu unaprijed isplaniran od strane JNA i da je za to postojala pisana zapovijed Dušana Lončara.
Osuđenima, među kojima su pripadnici JNA Darko Perić, Radovan Vlajković i Radisav Josipović, kao i pripadnici dobrovoljačkog odreda “Dušan Silni” Zoran Kosijer i Jovan Dimitrijević, odlukom Prizivnog suda, izrečene su kazne zatvora ispod zakonskog minimuma. Iz priopćenja koje je dostupno na stranici Prizivnog suda nije jasno koje je to okolnosti sud cijenio da bi optuženima ublažio kazne zatvora ispod zakonskog minimuma. Ovo naročito ako se ima u vidu da su osuđeni za stradanje 19 i ranjavanje 12 civila, piše FHP.
Kaznama zatvora ispod zakonskog minimuma za zločin u kome je stradao veći broj žrtva obesmišljavaju se postupci za ratne zločine, a obitelji žrtava opravdano gube povjerenje u pravosuđe Srbije. Isto tako, nastavlja se praksa zaštite visokorangiranih pripadnika JNA od procesuiranja za zločine koje su naredili odnosno za zločine koji su izvršeni od strane pripadnika kojima su bili nadređeni, piše FHP.
