Povod tome da HRT opet računa koliko je u Hrvatskoj sudskih predmeta neriješeno, ovaj put je bilo pravomoćno oslobađanje bivšeg vatrogasnog zapovjednika Dražena Slavice – skoro 14 godina otkako je u tragediji na Kornatima poginulo 12 vatrogasaca.
Ovako dugim postupkom nitko ne može biti zadovoljan, ni obitelji preminulih vatrogasaca ni sam vatrogasni zapovjednik, konstatirao je HRT i podsjetio da je Hrvatska često predmet rada Europskog suda za ljudska prava zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.
“Imamo predmeta gdje je Hrvatska počinila povredu zato što je spis trajao 10 godina na Ustavnom sudu i jer ustavna tužba nije bila riješena”, rekla je za HRT odvjetnica Višnja Drenški Lasan.
U Hrvatskoj se trenutačno vodi milijun i šesto tisuća sudskih postupaka, od čega je 25 tisuća predmeta starije od sedam godina.
“Najlakše je ako je to odgovornost suca, jer je to najlakše riješiti bilo internim mjerama predsjednika sudova ili nekim stegovnim mjerama. Problem je ondje gdje postoje objektivne prepreke, od kojih su neke zakonske i postoje tamo da bi se štitila prava stranaka”, komentirao je Đuro Sessa, predsjednik Vrhovnog suda.
Iz Ministarstva pravosuđa najavljuju izmjene zakonodavnog okvira.
“Izmjene Zakona o kaznenom postupku, Zakona o parničnom postupku, skraćivanje određenih rokova i ubrzavanje tih postupaka”, nabrojao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
No, i u postojećim zakonima neke su stvari jasno propisane, i ovlasti DORH-a, kao i ovlasti sudova.
“Sam kazneni postupak predviđa barem u tri svoja članka koje sud, sudac koji vodi postupak može recimo izreći odvjetnicima, privatnim tužiteljima, različitim strankama u postupku ako zloupotrebljavaju određena prava koja imaju u postupku i te kazne mogu biti i do 50.000 kuna”, objasnila je za HRT Sunčana Roksandić s Katedre za pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, prenosi N1.
