Seizmolog Ivica Sović izjavio je u središnjem Dnevniku HTV-a da se u Hrvatskoj moramo naučiti živjeti s potresima jer se nalazimo na seizmički aktivnom području. Govorio je i o eventualnim posljedicama jačeg potresa u Zagrebu, rupama u zemlji u Sisačko-moslavačkoj županiji te mogućnosti predviđanja potresa.
Geolozi pokušavaju izračunati maksimalnu magnitudu potresa koja se može dogoditi. Tako je za zagrebačko područje predviđeno 6,5, ali to ne znači da će se dogoditi magnituda od 6,5 već da se može dogoditi nekoliko potresa slabijih te da se ne aktiviraju u cijeloj duljini, kazao je.
– Potres magnitude od 5,5 na zagrebačkom području bio je prilično jak potres, ali možemo očekivati i jači. Zato se moramo i spremiti. Ne možemo reći kada će to biti, ali možemo očekivati potres do magnitude 6. To znači da bi bio bar još 10-ak puta jači od onoga koji je bio u ožujku, izjavio je Sović.
Na pitanje što bi tada bilo sa Zagrebom, Sović je kazao da bi onda tada grad gadno stradao.
– Zgrade koje su građane nakon 1963. godine, u kojima su ugrađeni neki elementi aseizmičke gradnje, preživjele bi. Ako ne bi bile oštećene, bile bi dovoljno čitave da ne ubiju ljude u njima, kazao je.
Objašnjavao je i to da potres na jednom području ne može proizvesti potres na drugom.
– Može samo okinuti rasjed koji je već u stanju da bi sam okinuo. Dakle rasjed je već u takvom stanju da mu je dovoljan mali poticaj da potres krene, istaknuo je.
Istaknuo je i da potres u Zagrebu vjerojatno nije reakcija na potres u Petrinji. Imali smo potres magnitude od 5,5, a sada imamo razdoblje smirivanja nakon toga, istaknuo je i dodao da je potres od 2,7 relativno slab te spada u niz naknadnih potresa.
Zašto se pojavljuju rupe u zemlji u Sisačko-moslavačkoj županiji?
Seizmolog Sović istaknuo je da u područjima uz rijeku Kupu i Savu ima jako nakvašenog tla. Kada se dogodi potres onda dolazi do kompaktiranja pijeska, propadanja zemlje.
– Ono što je bilo čvrsto tlo, mokri pijesak, sada postaje tekućina. Ta tekućina se može ponašati i na način da izbije na površinu. Takav slučaj bio je u selu Brest. Tamo je pukla zemlja i izbacio se pijesak na površinu, pa je to izazvalo pucanje nekih kuća, koje su potom neuporabljive, izjavio je.
Odgovarajući na pitanje kada bi se moglo predviđati potrese, seizmolog Sović kazao je da je promjena elektromagnetskog polja uočena kod nekih potresa, a kod drugih nije.
– Neki potresi nastaju u granitnim stijenama, a neki u karbonatnim, kao što su naši potresi u Dinaridima. Tamo su karbonati debeli do 11 km dubine. Ako nastane u karbonatu nema ništa što bi moglo proizvesti elektromagnetsko polje. No ako nastane u granitu onda bi možda mogao kvarc izazvati neke efekte, ali to još nije dokazano. Prema tome, ta je metoda krajnje nesigurna, rekao je.
Istaknuo je i da seizmološka oprema u Hrvatskoj nije u jadnom stanju, već je nema dovoljno. Kaže da nema rezervnih seizmografa koje bi se moglo postaviti u epicentralno područje.
– Slovenija ima četiri rezervna kompleta koji služe samo tome da ako se dogodi potres, postave ih u epicentar. Mi toga nemamo. Polažemo nade u našu vladu i interventni uvoz da to riješe, kazao je seizmolog Ivica Sović.
