Alzheimerova bolest i ostali oblici demencije pogađaju 24 milijuna ljudi u svijetu. Međutim, najviše zabrinjava činjenica što ta brojka vrlo brzo raste. Prvenstveno zbog produljenja ljudskog vijeka, slijedi nam neminovna epidemija demencije, pa se tako slikovito govori o pojavi jednog novog slučaja demencije u svijetu svakih sedam sekundi.
Najnovije znanstvene procjene govore da bi do 2040. godine u svijetu moglo biti čak 81 milijun oboljelih, a do 2050. godine preko 115 milijuna oboljelih od demencije. Procjenjuje se da u Hrvatskoj danas ima oko 80.000 oboljelih od demencije i da će ta brojka dakako rasti, kao i drugdje.
Kad dođe do zaboravljanja već je kasno
Premda za demenciju nema jedinstvenog efikasnog lijeka, postoje načini kojima se ta bolest može usporiti. U tome je ključno na vrijeme primijetiti prve promjene kod pacijenta, no nažalost bolest se najčešće uočava u kasnijim fazama. Stručnjaci navode šest simptoma rane demencije koji nemaju veze sa zaboravljanjem, no mogu biti indikacija bolesti te su razlog za posjetu liječniku, piše The Sun.
S obzirom na to da demencija pogađa toliko ljudi, važno je znati da postoje stvari koje svi možemo učiniti kako bismo smanjili šanse da se ikad moramo suočiti s njom. Postoje zaista dobri dokazi da zdrav zdrav način života može drastično smanjiti naš rizik.
Nedavno izvješće komisije Lancet potvrdilo je da stvari poput zdrave prehrane, izbjegavanja dijabetesa tipa 2, smanjenja povišenog krvnog tlaka, održavanja zdrave težine, ograničavanja konzumacije alkohola i prestanka pušenja mogu napraviti veliku razliku u obolijevanju i tijeku bolesti.
Kompulzivan svrbež
Velik broj pacijenata s Alzheimerom često se i posve kompulzivno češe, čak i do pojave krvi. Znanstvenici nisu otkrili točnu povezanost između same osnovne bolesti i svrbeža, no svakako ovaj simptom uzimaju u obzir.
Problemi s vidom
Prema studiji objavljenoj u časopisu American Journal of Epidemiology problemi s vidom mogu biti vrlo rani pokazatelj demencije u kasnijim fazama života. Osobe treće životne dobi koje imaju slab vid, čak i ako nose naočale ili leće, imaju pet do deset puta veću šansu obolijevanja od Alzheimerove bolesti ili drugih oblika demencije u periodu od 8,5 godina nakon pogoršanja vida, kažu znanstvenici.
Promjene u rukopisu
Pomoću rukopisa možemo otkriti i Alzheimerovu bolest, pogotovo ako je riječ o slovima nepravilnog i “drhtećeg” izgleda. U ovom slučaju rukopis se pogoršava s lošijim mentalnim stanjem, a pisanje s vremenom postaje sve sporije. Riječi se znatno razlikuju jedne od drugih s vidljivim trzajima na pojedinim slovima. Slično je i s Parkinsonovom bolesti koju, osim trzaja, karakteriziraju uska i zgrčena slova, a rukopis ponekad postane tako malen da ga ni sam autor ne može pročitati.
Teškoća održavanja razgovora
Pojedincima koji razvijaju demenciju često se javljaju problemi s koncentracijom, teško pronalaze ‘prave riječi’ i prate razgovor, osobito ako je on kompleksan i s puno prebacivanja radnji, lica i vremena. Zbog toga kod razgovora mogu postati nervozni i sve ih više izbjegavati.
Promjene raspoloženja
Oboljele osobe mogu postati plašljive, sumnjičave, depresivne ili tjeskobne. Nekoć samouvjerene osobe mogu postati nesigurne i sramežljive. Mogu se lako uznemiriti ako su izvan kuće ili mjesta na kojem se osjećaju sigurno.
Gubitak orijentacije
U početnim fazama demencije često dolazi do problema s orijentacijom, bilo u obliku toga gdje se nešto nalazi, tko se tamo nalazi ili kako doći do nekog mjesta. Primjerice, netko tko je cijeli život putovao na isto mjesto na vikendicu, odjednom bi mogao pogriješiti cestu i slično, prenose 24sata.
