Vlada je predstavila Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine. To je krovni strateški dokument s dugoročnom vizijom razvoja koji odgovara na pitanje gdje želimo biti za 10 godina.
U raspravama je sudjelovalo više od 2300 sudionika koji su na dokumentu radili 660 sati, a ako se ta vizija ostvari, Hrvatska će 2030. biti konkurentna, inovativna i sigurna zemlja prepoznatljivog identiteta, očuvanih resursa i kvalitetnih životnih uvjeta.
Nacrt ide u javno savjetovanje, pa u saborsku raspravu, a premijer Andrej Plenković je istaknuo da u završnom zakonskom prijedlogu očekuje uključenost svih društvenih aktera.
“Smisao ovog dokumenta je da u sljedećem razdoblju, a to su sljedeća dva mjeseca potaknemo jednu široku raspravu u javnosti uključivši i oporbene stranke, vrlo rado, dapače, da daju doprinos o tome kakvu mi to viziju Hrvatske vidimo u sljedećih 10 godina”, rekao je na predstavljanju strategije premijer Andrej Plenković.
“U ovih 142 stranice obuhvaćeni su svi najvažniji sektori i segmenti razvoja društva. Dalje predviđa 67 sektorskih strategija koje će na temelju ovog krovnog strateškog dokumenta razrađivati provedbene akte, mjere, provedbene planove kako ćemo postići ove planove”, kazala je na predstavljanju ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak.
RTL-ov reporter Ilija Radić analizirao je u RTL-u Danas kako Vlada vidi i što predviđaju za Hrvatsku 2030. godine.
Prema vladinom planu Hrvatska će se u idućih 10 godina razvijati u četiri razvojna smjera. Plan je razviti održivo, konkurentno i inovativno gospodarstvo s obrazovanim i zaposlenim ljudima.
Pravosuđe i javna uprava bit će brži i bolji. Poboljšanjem kvalitete života i demografskom obnovom povećat ćemo otpornost na buduće krize. U razvojnom smjeru “Zelena i digitalna tranzicija” Vlada obećava da ćemo proizvoditi dovoljno hrane za svoje potrebe i da ćemo postati digitalizirano društvo. Četvrti smjer, “Ravnomjeran regionalni razvoj” za cilj ima pokrenuti zaostale dijelove Hrvatske i povećati konkurentnost među regijama u svrhu napretka cijelog društva.
Nakon velikih riječi – slijede brojke. Vlada je točno izdefinirala ciljeve za Hrvatsku 2030. Dotad bi BDP po stanovniku treba porasti na 75 posto prosjeka EU. To će biti izazov jer zasad smo, prema prošlogodišnjim podacima bili na 65 posto.
Stopa zaposlenosti trebala bi u idućih deset godina porasti sa 67 posto na 75 posto, a trebali bi i mnogo više izvoziti.
Udio izvoza u BDP-u, prema ambicioznim Vladinim projekcijama, porasti će s 52 posto na 70 posto. Sve to bi nas trebalo pogurati sa sadašnjeg 63-eg mjesta na ljestvici globalne konkurentnosti na 45-o.
Zdravo i obrazovano stanovništvo učinit će nas otpornijima na buduće krize, kažu iz Vlade. Za to ćemo morati očekivani broj godina zdravog života povećati s 58,5 godina za žene i 56,5 godina za muškarce na više od 64 godine.
2030. će se, prema ovoj strategiji, rađati i više djece. Stopa fertiliteta će porasti s 1,47 iz 2018. na 1,8 – više od europskog prosjeka od jednog i pol djeteta. A brojniji Hrvati bit će pismeniji, obećava Vlada.
Cilj je s 479 bodova na PISA ljestvici čitalačke pismenosti doći do prosjeka OECD-a koji iznosi 487 bodova. Jer će nam se djeca dulje školovati, a očekuje se i da se utrostruči broj stariji u cjeloživotnom obrazovanju.
Kao jedan od glavnih problema označen je i veliki broj siromašnijih građana. Cilj je postotak osoba u riziku od siromaštva s lanjskih 23 posto spustiti ispod 15 posto. Vlada će raditi i na povećanju poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivredni učinak u eurima po godišnjoj jedinici rada trenutno iznosi je 6 107. Cilj za 2030. je okruglih 10 000.
U idućih deset godina ćemo i više brinuti o okolišu. Stopa recikliranja otpada trebala bi se udvostručiti, s nešto više od 25 posto na 55 posto, a istodobno smanjiti emisije štetnih plinova i povećati proizvodnju zelene energije.
Na današnjoj prezentaciji RTL je pitao premijera koliko nas je izrada nacrta razvojne strategije koštala. Za podlogu i recenziju ovog dokumenta Svjetskoj banci smo platili 4,3 milijuna eura. Sam nacrt strategije napravljen je u međuresornoj suradnji ministarstava, a to nas je, kaže ministrica Tramišak, koštalo 0 kuna.
