Dva i pol desetljeća nakon kraja rata Hrvatska će dobiti Zakon o civilnim stradalnicima Domovinskog rata, kojim će se popraviti status nekoliko tisuća civila koji su nastradali u vrijeme borbenih operacija.
Zakon ima i pozitivnu političku dimenziju budući da se odnosi na civile, uglavnom srpske nacionalnosti, koji su između 1991. i 1996. živjeli na područjima koja nisu bila pod jurisdikcijom hrvatskih vlasti, a također su stradali.
Procjenjuje se da je riječ o 8500 do 9000 osoba, od kojih je nešto više od dvije tisuće živjelo na okupiranim područjima. Svi na koje se odnosi zakon mogu ostvariti mjesečnu novčanu naknadu od 114 do 3824 kune. Javna rasprava o zakonu završava u petak, a trebao bi se izglasati do Nove godine.
Priznavanje statusa civilnog invalida rata moći će se tražiti na osnovi oštećenja organizma nastalog zbog bolesti povezane s Domovinskim ratom, bit će omogućeno korištenje obiteljske invalidnine članovima obitelji koji to dosad nisu mogli zbog mirovine, radnog odnosa, registriranog obrta ili dobne granice, a članovi obitelji nestalih civila u Domovinskom ratu koji još nisu proglašeni umrlima moći će ostvariti prava i prije proglašenja nestale osobe umrlom.
Zakon o civilnim stradalnicima dobio je načelnu podršku Srpskog narodnog vijeća (SNV), krovne organizacije Srba u Hrvatskoj.
Pritom postoje neke zamjerke. Milena Čalić Jelić, pravnica u SNV-u, objašnjava kako je, prema dosadašnjem Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, prepreka za ostvarivanje prava civilnim žrtvama bio nedostatak pisane dokumentacije, a nije realno zadržati problematičnu normu 25 godina nakon završetka rata.
“Trebalo bi omogućiti da se činjenično utvrđuje stanje svim sredstvima prikladnim za dokazivanje te da se u tu svrhu može pribaviti isprave, saslušati svjedoke, pribaviti nalaz i mišljenje vještaka i obaviti očevid. Znate, mnogi ljudi su 1995. godine navrat-nanos pobjegli iz svojih domova i nisu ponijeli nikakvu dokumentaciju, koja je u međuvremenu nestala ili uništena”, pojasnila je Milena Čalić Jelić.
U Srpskom narodnom vijeću smatraju da također treba popraviti i članak koji se odnosi na žrtve mučenja, piše Jutarnji.
