Volontiranje usrećuje, daje nam osjećaj svrhe i produžuje život

Foto: Unsplash

Nije tajna da volontiranje svijet čini boljim i ljepšim mjestom, a ponekad ga pokreću osobni razlozi poput želje za upoznavanjem novih ljudi, umirovljenja i viška vremena ili pak strastvene želje da promovirate cilj za koji se borite, piše Goodhousekeeping.

Ako se pak premišljate oko toga biste li se upustili u volontiranje ili ne, znanstvenici Klinike Mayo objavili su rad koji ukazuje da volontiranje ljude čini sretnijima, a postoje i dokazi da snižava rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti. Naime, volontiranje vas pokreće, a na taj način produlje vam život. Samo nekoliko sati dobrotvornog rada na mjesec nosi niz blagotvornih učinaka.

1. Volonteri žive dulje

Ljudi koji često volontiraju znaju da je pomoć zajednici način kako popraviti raspoloženje i osjećati se povezano s drugima. Časopis Journal of Health Psychology objavio je rad koji je usporedio podatke više od 7000 Amerikanaca u dobi od 70 i više godina i ustanovili su da su volonteri imali dulji životni vijek od onih koji nisu volontirali. Čak i kad nisu promatrali faktore poput medicinskog statusa, fizičke aktivnosti i društvene integracije, rezultati su bili isti. Poveznica je snažnija kod volontera koji su posjećivali prijatelje i redovito pohađali vjerske obrede.

2. Volontiranje snižava rizik od demencije

Umirovljenici imaju velik razlog da se posvete volontiranju, a to je činjenica da ono snižava rizik za razvoj demencije. Studija Sveučilišta Calgary iz 2017. godine promatrala je tijekom pet godina 1001 Šveđanina koji su se umirovili 2010. godine. Umirovljenike su podijelili u tri skupine: one koji su volontirali najmanje sat vremena na tjedan, one koji su povremeno volontirali i ljude koji nikad nisu volontirali. Nakon pet godina ustanovili su da kod ljudi koji su volontirali najmanje sat vremena na tjedan rizik od nastanka demencije je 2,44 puta manji u odnosu na ljude koji nikad nisu volontirali. Oni koji su se humanitarnom radu posvećivali povremeno, nisu imali nikakvih pozitivnih učinaka na kognitivno zdravlje. Znanstvenici su imali i objašnjenje zašto je to tako.

– Rad donosi mnogo pozitivnih učinaka osim same plaće. Donosi strukturu u dan, nudi društvene kontakte s ljudima koji nisu samo članovi obitelji. Donosi nam društveni status te se zbog njega osjećamo da na smislen način doprinosimo zajednici. Tu je fizički aspekt, makar bila samo riječ o šetnji od kuće do mjesta na kojem volontirate – napisao je voditelj istraživanja Yannick Greip.

3. Volontiranje daje osjećaj povezanosti

Na svakom humanitarnom druženju sigurno ćete susresti nove ljude, no sigurno niste znali da vam to donosi i osjećaj zajedništva i povezanosti. Studija koju je 2018. godine objavio BMC Public Health otkrila je povezanost između volontiranja i boljeg mentalnog te fizičkog zdravlja kao i općenitog zadovoljstva životom. Najsnažnija veza koju su otkrili bila je između volontiranja i općenitog zadovoljstva koje su procijenili temeljem slaganja ii neslaganja sudionika sa sljedećim izjavama: “Nedostaje mi društvo” i “Osjećam se izolirano”.

Ipak, ako planirate ostvariti ovaj benefit, nužno je sudjelovati u određenom tipu volonterskog rada. U studiji su otkrili vezu samo kod ljudi koji su volontirali na poslovima orijentiranima prema drugima, za razliku od onih koji su volontirali na poslovima usmjerenima sebi. Oni koji su se bavili drugima su radili poslove u obrazovanju, razvoju mladih i servisnim službama, dok su oni usmjereni na sebe više sudjelovali u volontiranju na kulturološkom, političkom, poslovnom ili planu zaštite okoliša.

4. Volontiranje usrećuje

Ono što vratite zajednici moglo bi biti brza karta za sretniji život. Istraživanje objavljeno u Journal of Personality and Social Psychology tijekom 1990. otkrilo je da je za starije Amerikance sudjelovanje u društveno korisnom radu i društvenim zbivanjima snažni prediktor životnog zadovoljstva. Nedavno istraživanje objavljeno u Journal of Social and Personal Psychology otkrilo je da su ljudi koji su volontirali obično prijavljivali manje simptoma depresije.

Ista stvar vrijedi i za davanje novca u dobrotvorne svrhe. Istraživanje Gallop World Ankete pokazalo je da su u 120 od 136 zemalja ljudi koji su donirali u dobrotvorne svrhe u proteklih mjesec dana prijavili veće zadovoljstvo životom. Zapravo su istraživači otkrili da je doniranje u dobrotvorne svrhe imalo sličan učinak na sreću kao udvostručavanje dohotka kućanstva.

5. Volontiranje snižava krvni tlak

Volonterski rad može poboljšati više od mentalnog zdravlja – može poboljšati i fizičko zdravlje. Studija iz 2013. objavljena u časopisu Psychology and Aging pokazala je da je kod redovitih volontera bila manja vjerojatnost razvoja hipertenziju nego kod onih koji se nisu bavili volonterskim radom. Za istraživanje su znanstvenici kod ispitanika dvaput mjerili krvni tlak u razmaku od četiri godine. Oni koji su volontirali najmanje 200 sati u godini imali su manju vjerojatnost visokog krvnog tlaka tijekom sve četiri godine, za razliku od onih koji nisu volontirali. Nije bilo povezanosti između volontiranja i rizika od visokog krvnog tlaka za one koji su volontirali manje od 200 sati.

– Mnogi ljudi smatraju da je volonterski rad koristan u smanjenju stresa, a mi znamo da je stres povezan sa zdravstvenim ishodima – rekla je dr. Rodlescia Sneed, voditeljica studije i profesorica na Sveučilištu Michigan. Imajte na umu da je 200 sati na godinu samo 16,5 sati na mjesec – što je potpuno izvedivo ako pronađete dosljedan način da to uvrstite u svoj raspored.

6. Volonteri imaju snažniji osjećaj svrhe

Osjećaj ponosa nakon završetka volonterskog dana može se zadržati i dugoročno pozitivno utjecati na vaše mentalno zdravlje. Istraživanje objavljeno u časopisu Sociological Forum 2013. godine pokazalo je da volontiranje tijekom samo jednog dana u mjesecu može pružiti bolji osjećaj svrhe i pomoći vam da se osjećate povezaniji sa svojom zajednicom. Znanstvenici su otkrili da nije važno koliko je vremena netko proveo volontirajući, a bilo je važno samo to što su formirali svoj identitet kao volonteri i volontiranje smatrali dijelom onoga što jesu.

Taj bi veza mogla biti još snažnija kod starijih odraslih. Prethodno istraživanje objavljeno u Journal of Gerontology 2004. godine pokazalo je da volontiranje može spriječiti starije odrasle da se bore s tzv. izostankom identiteta uloga – problemima koji se javljaju nakon umirovljenja, razvoda ili nakon što djeca napuste roditeljski dom. Tipično, ljudi s većim brojem izostanaka identiteta uloga prijavljuju lošije mentalno zdravlje i slabiji smisao svrhe u životu. Volontiranje može ublažiti taj negativni utjecaj i pomoći sudionicima da osjete veći smisao, a to svi možemo postići, prenose 24sata.

Facebook Komentari