Gotovo jedna od pet osoba koje su preboljele covid-19, imaju dijagnosticiran i neki psihološki poremećaj poput tjeskobe, depresije ili nesanice u roku od tri mjeseca od pozitivnog testa na koronavirus, pokazala je nova studija koja naglašava važnost brige za mentalno zdravlje bolesnika.
Analizu su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Oxford i oksfordskog Biomedicinskog istraživačkog centra. Otkrili su i da ljudi koji su ranije imali dijagnoze mentalnih bolesti, imaju 65% više šanse za pozitivan test na koronavirus od onih koji nisu imali psiholoških poremećaja. Rezultati su se pokazali istima i kad su se uračunali drugi faktori rizika poput dobi, spola, rase i komorbiditeta.
“Ovo otkriće je prilično neočekivano i potrebna su detaljnija istraživanja. U međuvremenu, mentalne bolesti bi se trebale naći na popisu rizičnih faktora za obolijevanje od covida-19”, rekao je dr. Max Taquet, jedan od autora studije, prenosi Guardian.
Studiju su bazirali na oko 70 milijuna zdravstvenih kartona u SAD-u, od čega je bilo više od 62.000 pacijenata pozitivnih na koronavirus koji nisu zahtijevali hospitalizaciju. Incidencija bilo koje mentalne dijagnoze u periodu od 14 do 90 dana nakon pozitivnog testa na covid, bila je 18,1%, uključujući 5,8% onih kojima je to bila prva dijagnoza mentalnog poremećaja.
Kako bi dobili što relevantnije podatke za rizik povezan s koronavirusom, znanstvenici su podatke usporedili sa šest drugih bolesti ili stanja tijekom istog perioda – gripom, drugim respiratornim infekcijama, kožnom infekcijom, žučnim i bubrežnim kamencima te lomom kosti. Istraživanje je objavljeno u časopisu Lancet Psychiatry.
Profesor psihijatrije s Oxforda Paul Harrison ističe da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se utvrdila direktna veza dijagnoza koronavirusa i mentalnih problema. U ovo istraživanje nisu bili uključeni drugi psihofizički faktori za razvoj bolesti, poput ekonomske podloge, pušenja ili zlouporaba droga.
Naime, istraživanja pokazuju da ljudi koji dolaze iz siromašnjih sredina imaju više šanse razviti mentalnu bolest, a siromaštvo povećava i rizik od koronavirusa zbog velikog broja ljudi koji žive u istom kućanstvu, slabije higijene i nesigurnih radnih uvjeta.
Kao posebno zabrinjavajuće otkriće znanstvenici ističu dvostruko veći broj dijagnosticirane demencije, i to tri mjeseca nakon pozitivnog testa na covid-19.
“Imajući sve ovo na umu, nije nevjerojatno da virus utječe na mozak kod dijela ljudi i uzrokuje neurološke simptome i poteškoće. Zato smo posebno oprezni da ne zanemarimo tu poveznicu”, rekao je Harrison.
Trenutno se provodi više istraživanja o utjecaju koronavirusa na mozak i centralni živčani sustav. U srpnju neurolozi su objavili detalje komplikacija kod više od 40.000 pacijenata u Velikoj Britaniji, koje su varirale od encefalitisa do delirija i moždanog udara, prenosi N1.
