Agencija Promocija plus ekskluzivno za RTL provela je istraživanje na 1300 ispitanika u kojem su odgovorili na pitanja vjeruju li Nacionalnom stožeru, kojima članovima i stručnjacima najviše, ali i podržavaju li strože mjere i lockdown.
Rezultate istraživanja u RTL-u Danas prezentirala je Damira Gregoret.
Istraživanje pokazuje da stariji građani imaju više povjerenja nego mlađi.
Najviše ispitanika, 36 posto, poručuje da imaju povjerenja u rad i mjere Nacionalnog stožera ali uz rezerve i prema mjerama i prema postupcima. Trećina građana u Stožer ima ili malo (18 posto) ili nimalo (15,2 posto) povjerenja dok veliko (15,4 posto) ili potpuno (13,8 posto) povjerenje Stožeru daje nešto manje od 30 posto građana. Kako je istraživanje provedeno u cijeloj Hrvatskoj vidljivo je da Istrijani imaju najviše povjerenja, a Slavonci najmanje.
Kome građani najviše vjeruju?
A što je s povjerenjem u same stručnjake koje slušamo od početka koronakrize – bilo iz Stožera bilo znanstvenici izvan njega?
Alemka Markotić (23,5 posto), koja se u posljednje vrijeme rjeđe pojavljuje u medijima, prvi je izbor, ali vjeruje joj manje od četvrtine svih ispitanika. Ministru zdravstva Viliju Berošu (20,7 posto), koji je na proljeće bio najpopularniji političar, još manje – nešto iznad petine. Treći je izbor Ivan Đikić (16,7 posto) koji nije član Stožera, a vidimo uživa dvostruko više povjerenja od Krunoslava Capaka (8,4 posto), glavnog epidemiologa Stožera, s kojim se javno sve glasnije razilazi u stavovima.
Ostalim stručnjacima iz Stožera i izvan njega građani još manje vjeruju. Miroslavu Radmanu (4,2 posto) nešto iznad 4 posto, Gordanu Laucu (2,3 posto) dvostruko manje. Tek nakon toga je šef Nacionalnog stožera, ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade. Premijer u Davora Božinovića ima najviše povjerenja dok mu, prema istraživanju, vjeruje tek 2 posto ispitanika. Da ne vjeruju baš nikome poručuje više od 15 posto građana. Svim ostalim članovima Stožera i znanstvenicima koji javno iznose stajališta o koroni vjeruje manje od 2 posto Hrvata.
Ocjene mjera Stožera
Prelazimo na ocjene konkretnih, aktualnih mjera Stožera. Da su one potpuno pogođene dominantan je odgovor – 41,9 posto. Nešto je manje onih koji smatraju da su nedovoljne (35,9 posto) dok sadašnje mjere Stožera pretjeranima (17,7 posto) ocjenjuje gotovo 18 posto ispitanika.
Koje mjere bi uveli građani?
A kako bi krizu vodili sami građani i što bi oni uveli od strožih mjera koje su aktualne u drugim europskim državama? Zatvaranje noćnih klubova (75,4 posto) zagovara više od 75 posto ispitanika, dvadesetak posto tome se protivi (22,7 posto). Oko zatvaranja kafića Hrvati su podijeljeni, ali više je protivnika zatvaranju – 56 posto. Još dominantnije ‘ne’ vidljivo je i kod pitanja zatvaranja restorana (61,9 posto).
Građani se protive obustavi rada vrtića kao i prelasku na on-line nastavu osnovnih i srednjih škola, isto misle i o radu fakulteta. Najviše je protivnika zatvaranja vrtića – gotovo 80 posto (79,6 posto). 75 posto ne želi obustavu nastave u osnovnim školama, gotovo 70 posto u srednjima (67,3 posto).
Opcije koje premijer zasad odbacuje – ne žele ni građani. Uvođenju policijskog sata, što zaziva koalicijski partner Radimir Čačić, protivi se gotovo 75 posto ispitanika (73,8 posto). Djelomični lockdown odnosno djelomično zatvaranje zagovara gotovo 40 ispitanika (36,8 posto) ali protivnika je više – gotovo 60 posto (56,4 posto). Opći lockdown želi 16,1 posto ispitanika dok se potpunom zatvaranju (78,8 posto) protivi gotovo 80 posto Hrvata!
Kazne za nenošenje maski
Završavamo s mjerom koju su također uvele neke države a to je novčano kažnjavanje za nenošenje maske ili neispravno nošenje – 60 posto ispitanika zaziva kažnjavanje dok se nešto iznad 37 posto tome protivi (37,3 posto).
Ni ovo kao ni dodatno pooštravanje mjere zasad nije na stolu no idućeg tjedna produljuju se aktualne hrvatske korona mjere. Od novih opcija zasad je najavljena jedino mogućnost dodatnog ograničavanja javnog okupljanja.
NAPOMENA: Istraživanje je agencija Promocija plus provela od 2. do 6. studenog na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto
