Pregovarači Europskog parlamenta odbacuju primjedbe da su oni odgovorni za spori napredak u pregovorima o novom sedmogodišnjem proračunu EU-a i planu za oporavak te odgovornost prebacuju na zemlje članice.
“Ne treba kriviti Europski parlament za spori napredak. Mi smo spremni smo sutra završiti pregovore ali ne pod svaku cijenu”, izjavio je u ponedjeljak predsjednik Odbora za proračun Europskog parlamenta Johan Van Overtveldt, nizozemski zastupnik iz redova europskih konzervativaca.
Njemačko predsjedništvo je prije dva tjedna kritiziralo pregovarače Europskog parlamenta zbog sporog napretka u pregovorima, što bi moglo dovesti do kašnjenja u donošenju potrebnih zakona potrebnih za početak korištenja sredstava iz fonda za oporavak od koronakrize.
U ponedjeljak je završio šesti krug pregovora između Vijeća i Europskog parlamenta o sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. (VFO) .
Pregovori se vode o provedbenim aktima političkog dogovora postignutog u srpnju kada su čelnici zemalja članica EU-a dogovorili VFO i plan za oporavak EU sljedeće generacije.
Cijeli zakonodavni posao trebao bi biti dovršen do kraja godine kako bi se mogla početi koristiti sredstva iz VFO-a i plana za oporavak od samog početka 2021. godine.
Glavni zahtjevi Europskog parlamenta su: temeljita reforma sustava vlastitih proračunskih prihoda, veći proračunski iznosi za neke europske programe koji se financiraju iz proračuna EU-a, uvjetovanje isplate europskih sredstava poštovanjem vladavine prava.
Parlament traži uvođenje novih kategorija vlastitih proračunskih sredstava iz čega bi se financirali troškovi servisiranja duga od 750 milijardi eura za koliko će se zadužiti Komisija kako bi pomogla oporavak gospodarstva od posljedica koronakrize u zemljama članicama.
Na taj bi se način u sljedećem sedmogodišnjem proračunu, nakon 2027. godine izbjeglo naglo povećanje nacionalnih doprinosa ili ozbiljno smanjenje razine proračunskih izdataka i instrumenata ulaganja u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira.
Kao novi vlastiti izvori proračunskih prihoda spominju se porezi na nereciklirani plastični ambalažni otpad, povećanje vlastitih sredstava iz sustava trgovanja emisijama uključivanjem pomorskog i zrakoplovnog sektora, porezi na aktivnosti velikih poduzeća koja imaju golemu korist od jedinstvenog tržišta EU-a, digitalni porez na poduzeća s globalnim godišnjim prometom većim od 750 milijuna eura, poreza na financijske transakcije te prihodi na temelju mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika, kojim bi se uveli nameti za zagađivače.
Što se tiče vladavine prava, parlamentarci nisu zadovoljni stajalištem Vijeća EU-a.
Prošli tjedan veleposlanici zemlja članica kvalificiranom većinom izglasali su stajalište Vijeća o povezivanju vladavine prava i korištenja europskih proračunskih sredstava.
Prema tom stajalištu, odluke o suspenziji sredstava donosile bi zemlje članice kvalificiranom većinom. To je razvodnjeno rješenje u odnosu na prvotni prijedlog Komisije, koji je predviđao da za odluku o sankcijama nije potrebna kvalificirana većina, nego tzv. obrnuta kvalificirana većina, to jest za blokiranje odluke o sankcijama trebala bi kvalificirana većina, a ne za njezino donošenje.
Pregovarači Europskog parlamenta ukazuju na činjenicu da je Vijeće oko toga pitanja podijeljeno. Za neke članice poput Mađarske i Poljske neprihvatljivo je bilo kakvo uvjetovanje, a za druge, Nizozemsku, Austriju, Dansku, Švedsku i Finsku predloženo rješenje je preslabo i traže snažniji mehanizam za zaštitu vladavine prava.
“Prijedlog Vijeća je preslab, Europski parlament želi efikasan i provediv mehanizam koji će štititi porezne obveznike, ali koji ne štiti samo financijske interese EU-a nego i njegove demokratske vrijednosti”, rekla je Valerie Hayer, koordinatorica u Odboru za proračun, piše besplatno Hina.
