Domovi za starije “niču kao gljive”, kakvi su tamo uvjeti boravka i rada?

Screenshot: Nova TV

Danas se obilježava Međunarodni dani starijih osoba u sklopu čega je održana i konstituirajuća sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Međutim, u Hrvatskoj veliki broj stariji osoba živi na rubu siromaštva, u većem su riziku od beskućništva i zaraze koronavirusom, a nekoliko recentnih slučajeva zaraze i požara u domovima na vidjelo je iznio probleme u tom sektoru.

Početkom tjedna Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike zaprimilo je Zapisnik provedenog inspekcijskog nadzora nad pružanjem socijalnih usluga starijim i teško bolesnim odraslim osobama, proveden u obiteljskom domu za starije “Providenca” u Dugom Ratu u kojem su u požaru preminule dvije osobe.

Inspekcijskim nazdorom utvrđeno je da je u domu bilo smješteno 23 korisnika, umjesto 20, koliko je dozvoljeno, navodi se u priopćenju Ministarstva. Dalje se navodi kako nikakve druge nepravilsnosti nisu utvrđene, ali i kako ovakvih domova u Hrvatskoj ima više od 800, stoga je nadzor jako teško provoditi. “No do kraja listopada Ministarstvo će utrostručiti broj inspektora na terenu upravo kako bi se dodatno pojačao nadzor nad radom pružatelja usluga”, dodaju iz Ministarstva.

DORH je proveo očevid i, kako navode, prema dosad utvrđenom, uzrok požara je otvoreni plamen ili žar. U požaru su smrtno stradale dvije ženske osobe, dok je jedna ženska osoba zbog zadobivenih tjelesnih ozljeda hospitalizirana u KBC-u Split.

Prije nekoliko mjeseci moglo se tako čitati o požaru u domu za starije i nemoćne osobe Zelena oaza u Andraševcu, u kojem je u poginulo šestero štićenika.

U svom priopćenju nakon požara u domu za starije u Dugom Ratu stranka Možemo! ističe kako usluge u privatnom sektoru često nisu u skladu s minimalnim uvjetima i pravilima koje propisuju zakoni i pravilnici što izlazi na vidjelo u situacijama kada se događaju nesreće poput ove.

Hrvatska u ovom trenutku ima svega 50 javnih domova za starije, a poznato je da su liste čekanja duge i da su korisnici u nedostatku javnih domova primorani smještaj potražiti u privatnima.

I dok postoje privatni domovi koji su registirani kao ustanove socijalne skrbi, poznato je da tzv. obiteljski domovi “niču kao gljive”, U Hrvatskoj ih je trenutno više od 600, te je određeni broj njih upitne legalnosti, usprkos minimalnim uvjetima koje propisuje spomenuti Pravilnik, navode iz Možemo!.

Slično potvrđuje i Nikola Ptić iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju koji trenutačno radi na projektu mapiranja sustava skrbi za starije u Hrvatskoj. On navodi kako su tzv. obiteljski domovi sustavu potrebni jer olakšavaju pritisak na javne domove za starije. “Bez njih sustav naprosto ne može funkcionirati”, kaže.

Javni i privatni domovi razlikuju se i po uvjetima rada. Oni privatni, odlikuju većom opterećenošću radnika, a i plaće su niže.

Obiteljski domovi mogu imati do 20 štićenika, kazao je Ptić, a gabariti su takvi da dom ako ima do 10 štićenika mora imati jednu medicinsku sestru i dvije njegovateljice. Ako obiteljski dom prima od 11 do 20 štićenika mora imati jednu medicinsku sestru i tri njegovateljice.

Međutim, Ptić ističe kako se time često zna manipulirati. Za njegovateljicu je potrebno položiti tečaj, pa to recimo mogu napraviti osnivačica ili osnivač doma, budući da medicinske sestre i njegovateljice ne moraju biti formalno zaposlene u domu, nego te poslove zapravo mogu obavljati članovi kućanstva. Puno je načina zaobilaženja formalnih uvjeta Ministarstva, a inspekcije nisu tako česte, niti stroge upravo zato, jer se sustav oslanja na obiteljske domove, kaže Ptić.

U priopćenju Ministarstva navodi se kako su svjesni naslijeđenih problema u resoru te kako će ih krenuti rješavati. Ali pitanje je koliko će se “socijala” zagubiti u jednom ovakvom mega ministarstvu koje se sada bavi i mirovinama, radom, obiteljskom politikom…

Potez spajanja ministarstva naišao je na brojke kritike, a profesor na Studijskom centru socijalnog rada Nino Žganec objašnjava zašto je to problematično.

“Prva se tiče nadležnosti ovog golemog tijela državne uprave koje ne samo da upravlja (putem HZMO-a) ogromnim dijelom državnog proračuna (samo sredstava za isplatu mirovina čine jednu trećinu državnog proračuna), nego se i njegove ingerencije protežu od upravljanja procesima u domeni politike rada, obiteljske politike, pa sve do mnogobrojnih drugih sustava socijalne politike pri čemu je možda sustav socijalne skrbi najosjetljiviji pa i najkompleksniji.

Iz dosadašnjeg iskustva funkcioniranja ministarstava kojih je ovo ministarstvo pravni slijednik nije realno očekivati kako će se unutar novonastalog mega-tijela državne uprave osigurati kvalitetno provođenje i upravljanje nužnim reformskim procesima.”

Ističe i kako se i iz samog naziva ministarstva može uočiti svojevrsno nerazumijevanje suštine socijalne politike. Naime uobičajeno je da se u širem smislu unutar socijalne politike ubrajaju veliki društveni sustavi kao što su: mirovinsko osiguranje, politika prema nezaposlenima, socijalna pomoć, obiteljska politika, stambena politike i neprofitni sektor, a u širem smislu pod socijalno-političke sustave se može ubrojiti čak i zdravstvena pa ponekad i obrazovna politika. Zbog važnosti i velike specifičnosti pojedinih sustava (osobito zdravstvenog i obrazovnog) njima se tradicionalno upravlja putem zasebnih resora”, ističe profesor Žganec, javlja N1.

Facebook Komentari