Cvijeće mijenja boju zbog sve izraženijih klimatskih promjena

Stručni časopis Current Biology objavio je studiju u kojoj su znanstvenici dokazali da se ultraljubičasta pigmentacija pojedinog cvijeća mijenja kao odgovor na klimatsku krizu i smanjenje ozonskog omotača, piše EcoWatch.

Iako je riječ o procesima koji su nevidljivi ljudskom oku, cvijeće se oslanja na UV uzorke kako bi privuklo oprašivače. Ako se ti uzorci promijene, to bi ozbiljno moglo ugroziti mogućnost razmnožavanja biljaka.

– Posljedice se jednako odnose na reprodukciju domaćeg divljeg bilja kao i industrijskih biljnih vrsta koje imaju UV cvjetni uzorak poput suncokreta ili repice. Promjena UV cvjetnog uzorka može prekinuti oprašivanje – upozorio je koautor studije Matthew Koski sa Sveučilišta Clemson.

Tijekom istraživanja Koski je proučavao biljne uzorke iz Europe, Australije i Sjeverne Amerike uspoređujući njihovu kakvoću u periodu od 1940. do 2017. godine. Tim je pregledao 1238 uzoraka kako bi utvrdili na koji način UV pigmentacija odgovara na promjene izazvane izloženošću UV zrakama i temperaturi.

Ustanovili su kako se UV pigmentacija povećava za dva posto svake godine. Cvijeće koristi UV pigmentaciju kako bi zaštitilo pelud od ultraljubičastog zračenja. U prethodnoj studiji, Koski je ustanovio da cvijeće koje živi na području veće izloženosti UV zrakama, primjerice na višoj nadmorskoj visini, sadrži više UV pigmenta. To odgovara znanstvenim pretpostavkama da će cvijeće evoluirati kako bi stvorilo više pigmenta sukladno smanjenju ozonskog omotača i povećanju izloženosti UV zračenju.

No reakcija cvijeća na temperaturu i ozonski omotač dodatno ovisi i o tome koliko je izložen pelud cvijeća.

Riječ je o cvijeću koje uglavnom ima latice u obliku čašica. Kad je ozon bio tanji UV pigmentacija se povećavala, dok je rasla kako se oporavljao ozonski omotač.

Kod svijeća koje skriva svoj pelud, primjerice poput mješinke, razina UV pigmentacije ovisila je o izloženosti temperaturi, a ne zračenju. Ako je temperatura rasla, razina pigmentacije je padala bez obzira na ozonski omotač.

– Razlog je u činjenici da je pelud skriven u peteljci koja ga štiti od UV zračenja, ali i izloženosti višim temperaturama. Kad temperatura raste, dodatna zaštita može pregrijati pelud. Smanjenje UV pigmenta smanjuje i razinu solarnog zračenja koje peteljke upijaju, pa zato mogu zadržati odgovarajuću razinu topline peluda – pojasnio je biolog Charles Davis s Harvarda.

– Promjene u pigmentaciji mogle bi narušiti mogućnost biljaka da privuku oprašivače. Njih, naime, privlači uzorak koji stvara kontrast niskog i visokog UV pigmenta. Mijenjanjem razine pigmenta mijenja se i učinkovitost uzorka.

Koski je kazao kako se nada da će nastaviti istraživanje te otkriti kako promjene u pigmentaciji cvijeća utječu na privlačenje oprašivača. Nada se i kako će ustanoviti mogu li promjene u ozonskom omotaču i temperaturi utjecati na vidljive vanjske promjene na cvijeću, prenose 24sata.

Facebook Komentari