Netko tko ima pozitivan serološki test, teoretski ne bi trebao ići u samoizolaciju

Na snagu su stupile nove mjere, prema kojima osoba zaražena koronom u izolaciji mora biti samo deset, a ne više 14 dana ako nema nikakvih simptoma, ili su oni blagi. Ukoliko je riječ o blagim simptomima, izolacija će trajati deset dana od početka bolesti samo ako je minimalno zadnja 24 sata oboljeli bez povišene temperature, i poboljšani su ostali simptomi. Jednako tako, ako je osoba unazad tri mjeseca preboljela koronu, i ponovno dođe u kontakt s nekim tko je zaražen, ne mora ići u samoizolaciju. Pretpostavka je, naime, da imunitet traje barem tri mjeseca, pišu 24sata.

Što je, međutim, s onima koji nisu imali simptome, odnosno nisu napravili PCR test na akutnu bolest, a možda su koronu ipak “prehodali”, postoji li način da oni, serološkim testom, dokažu da su koronu imali pa da ne moraju kod svakog novog oboljelog u samoizolaciju, primjerice cijeli razred u školi, svi zaposleni u nekom poduzeću i slično?

Zasad se, kako neslužbeno doznajemo, ne razmišlja o tome da bi serološki test, koji pokazuje da je netko bio u doticaju s koronom, mogao biti dovoljno dobar dokaz za izbjegavanje samoizolacije. Takav se test može napraviti samo o vlastitom trošku, i košta oko 250 kuna.

Molekularni biolog Igor Štagljar, koji sa svojim timom na Sveučilištu u Torontu radi na brzom serološkom testu na koronu, kaže nam kako, teoretski, netko tko ima pozitivan serološki test, ne bi trebao ići u samoizolaciju.

– Ako serološki test pokaže postojanje antitijela tipa IgG na COVID-19 kod neke osobe, to znači da je ta osoba već u prošlosti – najmanje u protekla četiri tjedna – bila zaražena SARS-CoV-2 virusom, uzročnikom COVID-19. Važno je spomenuti da su IgM i IgG antitijela samo dio imunološkog odgovora na COVID-19, jer važnu ulogu ima i tzv. stanični imunitet koji se sastoji od memorijskih T-stanica, a one predstavljaju dugoročniji imunitet na COVID-19 od navedenih antitijela. Antitijela, stečena u doticaju s virusom, nakon nekog vremena mogu i nestati, ali naše memorijske T-stanice ostaju, pojašnjava prof. dr. Štagljar.

Ako bi nekim slučajem virus ponovno ušao u tijelo osobe koja je već preboljela COVID-19, memorijske T-stanice koje su pohranjene u limfnim čvorovima i koštanoj srži bi ga odmah prepoznale i uništile. U ovom trenutku postoji nekoliko metoda kojima se mogu detektirati točno one memorijske T stanice koje prepoznaju SARS-CoV-2, ali one su jako skupe i koriste se samo u najnužnijim slučajevima, dodaje molekularni biolog.

Serološki test, iz krvi, kaže znanstvenik, detektira antitijela na koronu, i pokazuje da je netko s koronom bio u doticaju najmanje tri tjedna prije testa. Kad virus uđe u tijelo, aktivira se imunološki sustav i prvo počinju nastajati IgM antitijela, koja pokazuju je li netko akutno zarazan. Ona nestaju iz krvotoka kroz tri-četiri tjedna, kad nastaju druga, IgG antitijela, i ona neutraliziraju virus, odnosno najpotentnija su u u borbi protiv njega, pojašnjava Štagljar.

Najveći dio seroloških testova pokazuju imamo li upravo ta, IgG antitijela, po čemu onda znamo i je li netko prebolio virus. Nedavna su istraživanja pokazala da ljudi koji su preboljeli koronu, a nemaju više antitijela, ipak pokazuju postojanje memorijskih T-stanica koje će se aktivirati u slučaju reinfekcije koronom, što znači da su i dalje imuni na COVID-19.

Ispitivanje oko tisuću uzoraka krvi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, provedeno proljetos, pokazalo je da je u doticaju s koronom bilo oko dva posto ljudi. Pozitivna su bila, dakle, 24 uzorka, ali su samo dva od njih pokazala i “zaštitnu razinu kvalitetnih neutralizirajućih protutijela”. Samo se za njih, znači, može s nešto većom sigurnošću reći da su imuni na koronu.

Dosadašnja istraživanja pokazuju i to da jači budući imunitet imaju oni koji su preboljeli teže simptome ove nove bolesti, za razliku od ljudi čiji su simptomi bili blaži, ili su čak bili potpuno bez njih, asimptomatski.

Facebook Komentari