Na snagu su stupile nove mjere, prema kojima osoba zaražena koronom u izolaciji mora biti samo deset, a ne više 14 dana ako nema nikakvih simptoma, ili su oni blagi. Ukoliko je riječ o blagim simptomima, izolacija će trajati deset dana od početka bolesti samo ako je minimalno zadnja 24 sata oboljeli bez povišene temperature, i poboljšani su ostali simptomi. Jednako tako, ako je osoba unazad tri mjeseca preboljela koronu, i ponovno dođe u kontakt s nekim tko je zaražen, ne mora ići u samoizolaciju. Pretpostavka je, naime, da imunitet traje barem tri mjeseca, pišu 24sata.
Što je, međutim, s onima koji nisu imali simptome, odnosno nisu napravili PCR test na akutnu bolest, a možda su koronu ipak “prehodali”, postoji li način da oni, serološkim testom, dokažu da su koronu imali pa da ne moraju kod svakog novog oboljelog u samoizolaciju, primjerice cijeli razred u školi, svi zaposleni u nekom poduzeću i slično?
Zasad se, kako neslužbeno doznajemo, ne razmišlja o tome da bi serološki test, koji pokazuje da je netko bio u doticaju s koronom, mogao biti dovoljno dobar dokaz za izbjegavanje samoizolacije. Takav se test može napraviti samo o vlastitom trošku, i košta oko 250 kuna.
Molekularni biolog Igor Štagljar, koji sa svojim timom na Sveučilištu u Torontu radi na brzom serološkom testu na koronu, kaže nam kako, teoretski, netko tko ima pozitivan serološki test, ne bi trebao ići u samoizolaciju.
– Ako serološki test pokaže postojanje antitijela tipa IgG na COVID-19 kod neke osobe, to znači da je ta osoba već u prošlosti – najmanje u protekla četiri tjedna – bila zaražena SARS-CoV-2 virusom, uzročnikom COVID-19. Važno je spomenuti da su IgM i IgG antitijela samo dio imunološkog odgovora na COVID-19, jer važnu ulogu ima i tzv. stanični imunitet koji se sastoji od memorijskih T-stanica, a one predstavljaju dugoročniji imunitet na COVID-19 od navedenih antitijela. Antitijela, stečena u doticaju s virusom, nakon nekog vremena mogu i nestati, ali naše memorijske T-stanice ostaju, pojašnjava prof. dr. Štagljar.
Ako bi nekim slučajem virus ponovno ušao u tijelo osobe koja je već preboljela COVID-19, memorijske T-stanice koje su pohranjene u limfnim čvorovima i koštanoj srži bi ga odmah prepoznale i uništile. U ovom trenutku postoji nekoliko metoda kojima se mogu detektirati točno one memorijske T stanice koje prepoznaju SARS-CoV-2, ali one su jako skupe i koriste se samo u najnužnijim slučajevima, dodaje molekularni biolog.
Serološki test, iz krvi, kaže znanstvenik, detektira antitijela na koronu, i pokazuje da je netko s koronom bio u doticaju najmanje tri tjedna prije testa. Kad virus uđe u tijelo, aktivira se imunološki sustav i prvo počinju nastajati IgM antitijela, koja pokazuju je li netko akutno zarazan. Ona nestaju iz krvotoka kroz tri-četiri tjedna, kad nastaju druga, IgG antitijela, i ona neutraliziraju virus, odnosno najpotentnija su u u borbi protiv njega, pojašnjava Štagljar.
Najveći dio seroloških testova pokazuju imamo li upravo ta, IgG antitijela, po čemu onda znamo i je li netko prebolio virus. Nedavna su istraživanja pokazala da ljudi koji su preboljeli koronu, a nemaju više antitijela, ipak pokazuju postojanje memorijskih T-stanica koje će se aktivirati u slučaju reinfekcije koronom, što znači da su i dalje imuni na COVID-19.
Ispitivanje oko tisuću uzoraka krvi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, provedeno proljetos, pokazalo je da je u doticaju s koronom bilo oko dva posto ljudi. Pozitivna su bila, dakle, 24 uzorka, ali su samo dva od njih pokazala i “zaštitnu razinu kvalitetnih neutralizirajućih protutijela”. Samo se za njih, znači, može s nešto većom sigurnošću reći da su imuni na koronu.
Dosadašnja istraživanja pokazuju i to da jači budući imunitet imaju oni koji su preboljeli teže simptome ove nove bolesti, za razliku od ljudi čiji su simptomi bili blaži, ili su čak bili potpuno bez njih, asimptomatski.
