Osvrnula se na curenje informacija u policijskoj akciji Janaf, javlja N1.
“Curenje informacija događa se ne u posljednih nekoliko slučajeva, curenje informacija je neprekidno prisutno. Svake godine se o tome raspravlja, ali se ništa konkretno ne donosi. Tu bi doista trebalo poduzeti neke aktivnosti. Očito ne postoji nekakva volja da se ti koji kontaminiraju istražne radnje upozoravanjem osumnjičenika na neki način spriječe”, smatra Škare Ožbolt.
Smatra kako je nepovjerenje javnosti prema pravosuđu na neki način opravdano.
“Kada pogledate slučajeve koji su se dogodilo u političkom spektru, a bili su pred tijelima pravosuđa, koliko je njih završeno? Gotovo ni jedan. Od slučaja Ive Sanadera, od bivše Sisačko-moslavačke županice Merzel pa do zagrebačkog gradonačelnika”, pojašnjava Škare Oćbolt i dodaje kako se stvara osjećaj da pravda za sve nije jednaka.
Ističe kako će zbog velikog broja osumnjičenih slučaj sigurno potrajati. “No, kada pogledate neke slučajeve koruptivne koji su bili pred sudom. Recimo slučaj 33 profesora prije nekoliko godina, oni su sve riješili u godinu dana”, rekla je.
Ovdje je stvar političke volje, kaže Škare Ožbolt.
“Politička volja kada slušate premijera definitivno postoji, no ona treba biti maksimalno operacionalizirana. Potrebno je vidjeti što sve treba mijenjati. Mislim da bi jedna od mjera da svatko protiv koga je podignuta pravomoćna optužba bi se trebao maknuti s političke funkcije. Ima puno prostora za poboljšanje, za neke nove trendove i reguliranje situacija”, ističe.
“Politika mora sebe pogledati u ogledalo i reći što želi. Kakvi su to političari koji želite promovirati na javnim dužnostima. Mislim da treba ući u izmjene zakonodavnog okvira, pooštravati kriterije i dovoditi ljude koji nisu opterećeni i imaju želju raditi i stvarati”, kazala je Škare Ožbolt.
Josipa Rimac bi, kako je doznao N1, do 29. rujna trebala izaći iz pritvora. Kakva je praksa inače što se tiče duljine pritvora?
“Obično je da su u ovakvom statusu u pritvoru dok se ne ispitaju svi svjedoci. Bitno je naglasiti da su se i neki drugi slučajevi branili sa slobode, ali nije ključ sam pritvor, nego koliko traje sam postupak i koliko se puta on mora ponovaljati. Ima tu puno prostora za jednu dobru analizu”, odgovara.
Škare Ožbolt smatra kako institucije jesu depolitizirane, ali kako kadroviranja često znaju biti na rubnim područjima.
“Ja čvrsto vjerujem da pravna država u Hrvatskoj može biti još snažnija i još bolja. Svi ljudi koji su predmet istrage su povezani s politikom ili su sami proizašli iz politike”, kazala je.
