Martin Lončarić s Instituta Ruđer Bošković, jedan od hrvatskih znanstvenika koji je sudjelovao u izradi kvantne komunikacije s više korisnika, za N1 je objasnio fantastične perspektive tehnologije na temelju onoga što je Einstein davno nazvao “sablasnim djelovanjem na daljinu”.
Koncept “kvantne prepletenosti” znači da se dvije čestice razdvojene iz para, bez obzira na njihovu udaljenost, nastavljaju ponašati kao da su i dalje međusobno povezane. Mario Stipčević i Martin Lončarić skupa s kolegama sa Sveučilišta u Bristolu i Instituta Austrijske akademije znanosti nedavno su preko časopisa Science Advances u svijet lansirali otkriće kako se ta kvantna isprepletenost može koristiti za izradu kvantnog interneta, brzog i neprobojnog na špijuniranje.
“Mi smo sada u drugom informacijskom dobu”, rekao je u emisiji TNT na N1 Lončarić.
Što razlikuje kvantni internet od klasičnog on je započeo objašnjavanjem da je internetska komunikacija danas zaštićena, ali da je tu zaštitu ipak moguće probiti.
“Kvantni internet počiva na novim fizikalnim principima, koji pružaju fundamentalno novu zaštitu od špijuniranja”, kazao je.
“Danas se sigurnost komunikacije na internetu temelji na implementiranju sigurnosnih metoda kod naših teleoperatera. Internetski promet putuje od čvora do čvora, od operatera do operatera. Morate vjerovati operateru da je zajamčena sigurnost komunikacije”, objašnjavao je, nastojeći ne ulaziti u čisto fizički dio objašnjavanja novog koncepta, “Kvantna komunikacija omogućuje potpunu sigurnost komunikacije neovisno o teleoperaterima. Teleoperateri će imati predajnik, ali oni sami (više) neće moći kontrolirati što prolazi kroz predajnik.
Kvantna komunikacija ostvarena je već ranije. U Kini su već 2017. ostvarili kvantnu komunikaciju između Zemlje i satelita, te ta sila danas ima u orbiti satelit Micius. U Kini su, usto, uspostavili kvantnu komunikaciju vezom između dva grada. Što su onda naši, britanski i austrijski znanstvenici sada izumili, a da je tako revolucionarno?
“Dosad je u razvoju kvantne komunikacije sve bilo između dva korisnika. U Kini su napravili lanac od 2000 kilometara”, objašnjavao je Lončarić, “a čvorove čuva kineska vojska.”
S otkrićem u koje je uključen i “Ruđer” 2020. sve to jako se mijenja:
“Vidite. Ako u mrežu uključimo četiri korisnika, u prethodnom pristupu kvantne komukacije, nama je potrebno 12 modema. Za 100 korisnika potreban broj modema dosegao je već 9900. Mi smo taj problem riješili. Svaki korisnik dobije samo jedan modem.”
Tu nije kraj. Kvantni internet, dokazali su, moguć je nadogradnjom na postojeću internetsku infrastrukturu. Lončarić kaže da bi primjena kvantnog interneta sada bila vrlo skupa.
“Ali, tako je kod svakog otkrića”, kazao je i dodao da kvantna komunikacija može ići i zrakom.
Od kakvog bi značaja takav internet bio, objasnio je i na primjeru najnovijih primjera rada Sabora, kada su se u sabornicu videovezom javila četiri zastupnika iz samoizolacije. Lončarić poručuje da je komunikacija zaštićena i danas, tako i Webexov sustav koji se koristi u Saboru.
“Ali, uvijek je potrebno propitivanje, jedna zdrava skepsa. Webex je vlasništvo Cisca, američke privatne kompanije. Treba se prisjetiti 2013. godine i zviždača Snowdena. Tada smo saznali da giganti poput Google, Microsofta i ostalih ostavljaju otvorena stražnja vrata u svojim sustavima i da su korisnike prisluškivali iz američke NSA”, rekao je.
Naveo je primjere u hakerske upade u kampanje i Joea Bidena i Donalda Trumpa. Znači li to da će kvantni internet značiti i kraj hibridnog ratovanja?
“Siguran sam da ne. Nažalost. Jer bit će veliki pritisak od strane velesila, svi će htjeti ostaviti otvorena ‘stražnja vrata'”, komentirao je, ali i istaknuo, “kvantni internet fundamentalno omogućava potpuno sigurnu komunikaciju.”
Rekao je da ih je iznenadio odjek njihovog znanstvenog rada nakon objave, dotle da su svjetski mediji redom, čak i Scientific American objavili da su “uspjeh postigle udružene europske grupe”. Riječ je o tehnološkom natjecanju, objasnio je, u kojem prednjači Kina.
“Oni su 2017. ostvarili kvantnu komunkaciju između Zemlje i satelita. Čak su ljetos objavili nove napretke u tom istraživanju. A ipak, iznenadilo nas je da je popraćenost našeg rezultata u samo desetak dana dosegnula praćenost njihovog rezultata od 2017. do danas”, otkrio je fantastičan podatak.
Rekao je da je njegov kolega Stipčević okupio hrvatske znanstvenike i uključio Hrvatsku u veliki europski program EuroQCI u kojem su i Europska svemirska agencija i moćni industrijski konzorciji Airbus i Thales. Sve skupa, kazao je, u EU-u vlada uvjerenje da će uvođenje kvantnog interneta biti moguće “u narednih 10 godina”. Njihova objava u Science Advances znači da je to znanje sada na raspolaganju cijelom svijetu, besplatno, da strani znanstvenici na tome mogu razvijati dalje. No, diljem svijeta vlade i dalje ulažu ogromne iznose u ova istraživanja. Za to imaju razloge.
“Njemačka je u prvom navratu uložila 650 milijuna eura, Velika Britanija 200 milijuna funti, SAD milijardu i 200 milijuna dolara”, kazao je i objasnio s kojim se problemima susretao njegov tim. Znanstveni centar imao je nominalno na raspolaganju 5 milijuna eura koje je bilo praktično nemoguće iskoristiti pa su istraživanje morali financirati iz šarenih izvora.
Razlog za razvoj novih tehnologija je, prvo, to što nikome nije svejedno tko će biti među prvima s nekom tehnologijom, a, drugo, i to što sve skupa ima veliki utjecaj na ekonomiju. Objasnio je da bi i male domaće “high-tech” tvrtke mogle naći svoje mjesto “u toj priči”.
“Toliko su komplicirane procedure, sve je birokritizirano, administrirano, moramo podnositi tromjesečna izvješća, znanstvenici umjesto da rade u laboratoriju, postali su knjigovođe. Pametne ljude su uplašili time da moramo imati stroga pravila zbog EU-a, a vani nam se čude, jer kod njih to ne postoji. Zbog lova u mutnom, zbog nekoliko kvarnih koji su uhvaćeni u nezakonitostima na poticajima u poljoprivredi, trenira se strogoća na svima koji žele čestito raditi”, kazao je.
Istodobno, ovakva otkrića u kojima sudjeluju hrvatski znanstvenici, rekao je, znače ostavljanje traga u povijesti:
“Pisat će da je Hrvatska bila među pionirima u prvim koracima razvoja kvantnih tehnologija.”
On pritom nije zaboravio i druge kolege koji su dali doprinos; strojare, konstruktore, elektrotehničare:
“Mi imamo na Institutu odlične tehničare. Ali, mi gubimo inžinjere, posebno tehničare, a bez njih nema eksperimentalne znanosti.”
Smatra li da bi kvantni internet mogao pomoći već moćnima da postanu još moćniji?
“To je od ključne je važnosti za sve države svijeta, ali mi se nadamo da će naši rezultati pomoći da se do svakog doma ponovo vrati ono što smo imali na početku klasičnog interneta, privatnost. Danas svatko prisluškuje svakog, izgubila se privatnost, kolaju lažne vijesti”, kazao je Lončarić.
