Poznata beogradska virologinja dr. Ana Gligić, žena koja je 1972. bila na čelu tima koji je izolirao virus velikih boginja, te je njezin tim napravio veliki pothvat na svjetskoj razini, a u intervjuu za portal HRT-a kazala je kako smo još uvijek u prvom valu koronavirusa. Dodala je da je opasno kada osoba istovremeno dobije COVID-19 i gripu.
Dr. Gligić kazala je da, nažalost, COVID-19 nije izmišljen.
– On je tu s nama i moramo se navikunuti na njega. Ponašamo se nonšalantno prema njemu jer nema visok letalitet (1-2%), ali zabrinjava njegov morbiditet u ovakvim zdravstvenim sustavima koje imamo, naglašava.
Glavni put prenošenja je, dodaje, direktno kapljični: “Vi meni, ja vama”. Postoje još dvije podvrste kapljičnog prenošenja. Jedna je kontaktno preko zaraženih predmeta na koje se iskašljao inficirani, a druga aerogeno, odnosno kada se kapljice osuše pa se kao osušena prašina udahnu, nastavlja.
– Onda se virus u vlažnoj sredini iz nosne u usnu šupljinu ili očiju aktivira i počinje reprodukciju suprotno našem dosadašnjem znanju o virusima koje sam proučavala. Koronavirus ostaje živ satima izvan organizma, pojašnjava.
Što se tiče prijenosa preko zamrznute hrane (posebno preko zamrznutog mesa, primjeri brojnijeg obolijevanja zaposlenih u mesnoj industriji “TENIS” u Njemačkoj ili ljudi koji rade na pakiranju zamrnute hrane na Novom Zelandu i slično), teoretski, kaže dr. Gligić, takva mogućnost postoji, ali za sada te priče i podaci nemaju utemeljenje u znanstvenim dokazima.
U nastavku pročitajte njene odgovore na neka od najčešće postavljanih pitanja u vezi aktualne pandemije.
Kako komentirate teorije o izvoru pandemije?
– Još ćemo dugo čekati znanstvenu potvrdu o izvoru ove pandemije, Kina ili neko drugo izvorište, ali sam skoro sigurna da virus nije proizvod laboratorija, već da je nastao preskokom barijere vrste, kada je iz prirodnog žarišta, preko još nekog intermedijalnog prenositelja prešao na humanu populaciju. Tada se našao, za njega na neprirodnim stanicama (humanim), pa je promijenio svoje osobine koje su, nažalost, po mnogim karakteristikama veoma štetne za čovjeka. Da je nastao u laboratoriju, sigurno bi za ovih devet mjeseci, koliko COVID postoji, s današnjim tehnikama već netko potvrdio tu teoriju i osigurao si veliku znanstvenu slavu.
Vrijede li za koronavirus ista pravila kao za ostale slične virusne infekcije? Je li COVID-19 predvidiv virus? Je li mutirao?
– SARS-CoV-2, sadašnji cirkulirajući virus, zaobišao je mnoga naša znanja i mi se sada učimo o njegovim neobičnim osobinama kako bi osigurali da se nikada više ne pojavi u epidemijskoj ili, ne daj Bože, pandemijskoj formi. On sam po sebi je mutant. Čučao je negdje u prirodi, kohabitirao s ostalim članovima divljine, a onda iskočio iz tog strogo ustaljenog lanca i imamo to što imamo.
Očekuje li se pojava drugog vala najesen ili u zimu? Kako razlikovati virus koronavirusa od ostalih virusa? Je li u jesen ili zimu jači nego ljeti?
– Mi smo još uvijek u prvom valu korone. Ove varijacije iste epidemije su samo peakovi istog vala. Drugog vala neće biti sve dok ne zaustavimo ovu epidemiju, a onda ako se virus ponovno pojavi u epidemijskoj formi to će biti drugi val. Što se tiče promjene jačine virusa u raznim godišnji dobima – to ćemo tek vidjeti kako će se ponašati. Susret korone i influence može biti kompliciran osobito ako bi se dogodilo da istovremeno dođe, kod iste osobe, do infekcije s oba virusa. Za razlikovanje inficiranosti jednim, drugim ili istovremeno s oba virusa morali bi se raditi pouzdani serološki testovi za otkrivanje IgM I IgG antitijela i brze tehnike detektiranja virusa ili virusnih komponenti u bolesničkom materijalu.
Kada ćemo dobiti cjepivo? Koje skupine bolesnika bi se trebale prvo cijepiti?
– Mi smo još daleko. Cjepivo je još uvijek nepoznanica i izbor proizvođača, a pogotovo s ovim testiranjem oksfordskog cjepiva je na dobrovoljcima. Čak i kada se odlučite za cjepivo određenog proizvođača i odlučite cijepiti milijun ljudi to cjepivo mora proći našu rigoroznu kontrolu u smislu imunogenosti, netoksičnosti i neškodljivosti. Epidemiološke službe – krizni stožeri – donosit će odluke o prioritetima, cijeneći trenutačnu situaciju (vjerojatno medicinsko osoblje, javne službe itd).
Što mislite o ruskom cjepivu? Biste li se Vi cijepili njime?
– Mislim da ruski znanstvenici i njihov predsjednik ne bi stavili svoj kredibilitet na pladanj da nisu sigurni u ono u što su sigurni. Uostalom sva ova četiri cjepiva, koje su u završnoj fazi, pravljena su po istom principu, na bezazlenim oslabljenim adenovirusima u koji su samo ugradili sićušni kompetentni dio sadašnje korone koji će stimulirati imunosni sustav cjepiva da stvori antitijela i da cjepivom bude zaštićen od infekcije koronavirusom. Ja vjerujem u uspješnost cjepiva u borbi protiv virusa. Cijepljena sam četiri puta u roku dvije godine cjepivom protiv velikih boginja, tri puta kad sam radila dijagnozu tri lažna alarma da imamo boginje i četvrti put kad se 1972. pojavila najveća poslijeratna epidemija boginja u Europi. Evo me u 87. sam godini života. Cijepila bih se i ruskim cjepivom, ako to bude izbor države.
Hoće li se cjepivom osigurati imunitet i na koliko godina?
– Jedini cilj ovog cjepiva je stvaranje imuniteta i zaustavljanje u ovom slučaju ne samo epidemije nego i pandemije. Mislim da ovako spremljeno cjepivo ne daje doživotni imunitet, zato je predviđeno cijepljenje i revakcinacija. Cilj cijepljenja jest zaustaviti infekciju i širenje virusa dok se možda ne napravi klasično atenuirano (oslabljeni virus) cjepivo koje bi dalo dugotrajni, a možda i doživotni imunitet jer se korone nećemo riješiti. Za takvo cjepivo trebaju godine rada.
Treba li se cjepivo ispitati na velikom broju ljudi? Kada se mogu očekivati nuspojave cjepiva, za koliko godina?
– Postoje protokoli kroz što sve i koje kontrole treba napraviti da se cjepivo pusti u upotrebu.
Kako se zaštiti od koronavirusa dok ne dođe cjepivo? Trebaju li se ljudi cijepiti protiv gripe?
– Trebamo slijediti upute kriznih stožera, koji primjenjuje sva svoja epidemiološka znanja, kao i uspješnost znanja drugih zemalja. Treba se cijepiti protiv gripe da bi se izbjegle moguće istovremene infekcije s oba virusa što ne bi bilo dobro.
Kako komentirate otvaranje škola i fakulteta? Trebaju li astmatičari pohađati nastavu u školi ili putem on-line škole?
– Izjavila sam prva za televiziju da škole i fakulteti moraju početi raditi, ali uz budno praćenje situacije. Obrazovanje na daljinu postat će veći problem nego korona.
Korone se, zaključuje dr. Gligić, nikada nećemo riješiti, ali ćemo se naučiti s njom živjeti.
– Zato što je taj virus jedan od 1400 patogena koji pogađaju ljude. Također, dobro je znati da blizu 90% od 180 virusa, čiji genom čini RNK (ribonukleinska kiselina), a koji imaju potencijal da napadnu čovjeka su zoonoze (obolijevaju i ljudi i životinje) i da skoro 70% potječe iz divlje prirode, poručuje.
