Hrvati najviše umiru od lošeg stanja krvnih žila i tumora: Tri četvrtine smrti povezano s tim

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2019. godini zabilježen je pad broja umrlih u odnosu na prethodnu godinu, odnosno lani je umrlo 908 ljudi manje. Od ukupno 51.798 umrlih u 2019. godini 25.356 ili 49,0 posto odnosilo se na muške, a 26.442 ili 51,0 posto na ženske osobe. Opća stopa mortaliteta u blagom je padu u odnosu na onu za prethodnu godinu i iznosi 12,7/1000 stanovnika prema, procjeni stanovništva sredinom 2019. godine (4.065.253), pišu 24sata.

Prvi uzrok smrti i dalje su bolesti cirkulacijskog sustava, od kojih je umrlo 22.020 ljudi, što je – 541,7/100.000 stanovnika. Od novotvorina, druge po redu skupine bolesti vodećih uzroka smrti, umrlo je 13.718 osobe – 337,5/100.000 stanovnika.

Tri četvrtine svih uzroka smrti u Hrvatskoj je iz ove dvije skupine bolesti, a preostale smrti odnose se na bolesti endokrinog sustava (4.034 – 99,2/100.000), ozljede i otrovanja (2.814 – 69,2/100.000), bolesti dišnog sustava (2.313 – 56,9/100.000) i druge manje zastupljene uzroke.

Udio nepoznatih i nedovoljno definiranih uzroka smrti iznosio je 0,6 posto, što je rezultat izrazito dobre suradnje s djelatnicima županijskih zavoda za javno zdravstvo, bolničkim ustanovama i zavodima za sudsku medicinu.

– Kad govorim o nekim najčešćim uzrocima smrtnosti i novotvorevinama, treba reći da imamo kampanje koje idu u smjeru ranog otkrivanja tumora, u vrijeme dok su oni još izlječivi, no u nekim slučajevima te kampanje nisu dobro organizirane i nemaju očekivani rezultat, što je šteta. U nekim je slučajevima veliki problem visoka stopa neodazivanja. Na primjer, kod kampanje za rano otkrivanje kolorektalnog karcinoma, koji postaje sve veći problem, imali ste odaziv samo 20 posto, a lani ili preklani nismo imali koronu i opravdanje da ne idemo u bolnicu bez prijeke potrebe – kaže obiteljska liječnica dr. Ines Balint, članica Izvršnog odbora Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.

Dodaje kako je praksa vezana uz preventivne preglede za rano otkrivanje raka pluća čiji su nositelji obiteljski liječnici pokazala kako bi se takav preventivni program mogao puno bolje organizirati.

– Pokazalo se da ljudi češće zanemaruju pozive koji im stižu od HZJZ-a, pa bi se i prevencija kolorektalnog raka mogla prepustiti obiteljskoj medicini. no prvenstveno uz uvjet da nas se rastereti niza administrativnih poslova i plati taj rad. Tako bi država, odnosno HZJZ, 1. siječnja liječnicima poslao popis pacijenata koji trebaju obaviti pregled, tako da ih liječnik kroz nekoliko mjeseci, kad se zovu zbog naručivanja lijekova ili nekog drugog zdravstvenog problema, uputi i na ovaj pregled. Od rujna dalje mogli bismo pozivati pacijente koji nisu dolazili, kako bismo ih informirali da trebaju obaviti taj pregled i odaziv bi u konačnici sigurno bio veći od 50 posto, a time bismo došli i do veće stope izlječenja, odnosno manje smrtnosti od tih bolesti – kaže dr. Balint.

Na taj način, dodaje, može biti organizirana prevencija za sve vrste karcinoma, kao i niz drugih bolesti.

– Suština svega bila bi da se obiteljski liječnici zaduže prvenstveno za preventivu, no to je moguće samo ako nam se osigura odgovarajuća informatička podrška i smanji obveza administriranja, koja nam oduzima ogroman dio vremena – zaključuje suradnica.

U 2019. godini udio izvršenih obdukcija u općem mortalitetu bio je 5,6 posto te je zabilježen blagi pad u odnosu na prethodnu godinu.

Prema poretku uzroka smrti po skupinama bolesti kod muškaraca su prve cirkulacijske bolesti, zatim slijede novotvorine, endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma, ozljede i trovanja te bolesti dišnog sustava. Prva tri uzroka smrtnosti ista su i kod žena, a slijede ozljede i trovanja, te bolesti dišnog sustava.

Najviše osoba umrlo je od ishemijske bolesti srca (7965) i cerebrovaskularnih bolesti (5180). Slijede šećerna bolest (4017) i hipertenzija (3789), koja je sada četvrti uzrok smrti, rak bronha i pluća (2874) peti, a rak debelog crijeva (2095) ostao je na šestom mjestu. Na sedmom mjestu i ove godine ostaje kronični bronhitis, emfizem i astma (1908), na osmom se pojavljuje ateroskleroza (1180), na devetom kronične bolesti jetre (967), a desetom rak kestenjače (807).

Rang prva tri uzroka smrti kod muškaraca nije se promijenio u odnosu na prethodnu godinu. Na četvrtom šećerna bolest, petom hipertenzija, na šestom zloćudna novotvorina debelog crijeva, na sedmom bronhitis, emfizem i astma, na osmom rak prostate, na devetom kronične bolesti jetre i ciroze, i na desetom zloćudna novotvorina želuca. Ishemijska bolest srca, cerebrovaskularne bolesti, hipertenzija i šećerna bolest su i dalje vodeći uzroci smrti u žena.

Na petom mjestu u 2019. godini nalazi se zloćudna novotvorina dušnika i pluća, na šestom zloćudna novotvorina debelog crijeva. Na sedmom mjestu bilježi se ateroskleroza, na osmom bronhitis, emfizem i astma, a rak dojke zabilježen je na devetom mjestu uzroka smrti. Na desetom mjestu zabilježeni su prijelomi bedrene kosti. U 2019. godini od komplikacija u trudnoći, porođaju ili babinjama umrle su dvije žene.

U Hrvatskoj su u 2019. godini umrle 43.108 osoba u dobi od 65 i više godina. Oni čine 83,2 posto ukupno umrlih. Raspodjela prema spolu u 2019. godini pokazuje da su žene zastupljenije u ukupnom broju umrlih u dobnoj skupini iznad 65 godina, dok je muškarca više u dobi od 0 do 64 godine.

U 2019. godini u Hrvatskoj su zabilježene 2813 nasilne smrti (69,2 /100.000), od toga je 2114 nastalo nesretnim slučajem (stopa 52,0/100.000), 582 samoubojstvom (stopa 14,3/100.000), ubojstvom 32 (stopa 0,8/100.000) (slika 7). Stope su izračunate na procjenu stanovništva.

Među nesretnim slučajevima najučestalije su smrti zbog padova (1253, stopa 30,8/100.000) i prometnih nesreća (356, stopa 8,8/100.000), zatim slijede, otrovanja (98, stopa 2,4/100.000), ugušenja (82, stopa 2,0/100.000) i utapanja (78, stopa 1,9/100.000).

Facebook Komentari