“Važno je da djeca krenu u školu. Napomenula bih da se socijalizacija ne odvija samo u školi. Škola je samo jedno mjesto u kojemu se djeca nalaze. U školu treba krenuti ponajprije zbog adekvatnog način poučavanja, žive riječi i kontakta”, ističe Sever, javlja N1.
Dodala je i kako je mentalno zdravlje bilo i ranije narušeno.
“Želim skrenuti pažnju na to da nikakvu pomoć od ožujka do sredine lipnja nisu zatražila djeca koja su autistično orijentirana. Oni su u vrijeme lockdowna došli na svoje, maknuli su se od socijalnih kontakata. Imamo jako veliki broj djece koja su na klackalici, koja su jednom nogom u jakom unutarnjem svijetu, što znači da bi rado bili sami i izolirani. U onom trenutku kad su se trebali vratiti u realitet, tu je došlo do pucanja”, kazala je Sever.
Sever je pojasnila kako poteškoće ovise i o dobi djece.
“Kod mlađe djece od 1. do 4. razreda koja su i više bila zbrinuta, kod njih je najmanje evidentnih poteškoća, a eventualno su to neke emocionalne kombinacije, ali i strahovi u Zagrebu zbog potresa. Najveće poteškoće kreću u dobi od 6. razreda pa nadalje. Možemo reći da bi pri ponovnom lockdownu najviše stradala djeca koja su ušla u adolescenciju, to je 7. i 8. razred i dakako, srednjoškolci. Njima je živi kontakt u poučavanju apsolutno važan”, rekla je Sever te pojasnila da se u takvim slučajevima, pri prestanku škole u proljeće, kod te djece razvila apatija.
“Apatija ili ravnodušnost je jedino psihološko stanje koje nije dobrodošlo za djecu. Dogodilo se da je tamo gdje su obitelji i sredina imali dovoljno energije, ta djeca isplivala jača. Sva ona djeca koja su bila danima sama kod kuće, a takvih je bilo puno, ona djeca koja su bila narušenoj obiteljskoj dinamici, imala su jako velikih poteškoća. U svibnju i lipnju bilježimo ponajviše kod adolescenata veliki broj samoranjavanja. Ima i drugih elemenata, poput porasta depresivnosti”, pojasnila je.
Samoranjavanje je bio trend prisutan kod adolescenata i prije pandemije, ali samoizolacija je to još pojačala.
“U adolescentnoj dobi to je ne samo trend, nego postupak, ali oko poteškoća u svim nabrojenim oblicima možemo govoriti o jednoj petini populacije. To je zabrinjavajuć broj”, istaknula je i dodala da je samoizolacija dovela do porasta samoranjavanja među adolescenatima.
Osvrnula se i na nove upute za škole, a osobito na obvezu nošenja maski kada se ne može osigurati potreban razmak.
“Poštivanje granica i pravila njima je izazov, oni su malo anarhični, ali pokušavat će ako granice budu jasno iskazane. Tamo gdje je potrebno oni i ulaze s maskama. Ono što im je rečeno, pogotovo zbog samozaštite, oni i poštuju”, zaključila je Sever.
