Postoje tri različite vrste cjepiva, ovisno o aktivnom sastojku koji sadrže: vektor cjepivo, inaktivirano ili mrtvo cjepivo i genetsko cjepivo – od kojih se trenutačno koriste i proizvode samo prve dvije vrste, piše 24sata.
Inaktivirano ili mrtvo cjepivo sadrži neaktivne viruse ili njegove odabrane bjelančevine, objavio je Deutsche Welle. Ta metoda se koristi za mnoga cjepiva, na primjer protiv hepatitisa B ili gripe.
Vektor cjepivo: virus SARS-CoV-2 ugrađuje se u poznate, bezopasne viruse. Na primjer, u cjepivo protiv ebole ili Denga groznice.
Genetsko cjepivo zasniva se na odabranim genima virusa koji navode organizam na proizvodnju bezopasnih virusnih bjelančevina, koji potom pokreću imunosnu reakciju. Taj genetski aktivni sastojak može se brzo proizvesti, ali ta vrsta cjepiva još ne postoji protiv bilo koje bolesti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, trenutačno u svijetu postoji 26 potencijalnih kandidata za proizvodnju cjepiva koja se klinički testiraju. U pretkliničkoj fazi ispitivanja i dalje se nalazi 139 aktivnih sastojaka. WHO priznaje trenutačno šest kandidata koji se nalaze u završnoj, trećoj fazi razvoja cjepiva. Države i tvrtke koje su u to uključene su:
AstraZeneca i Sveučilište Oxford – kandidat iz Velike Britanije. Radi se o vektor cjepivu. Kina ima osam kandidata, ali samo su tri u zadnjoj fazi testiranja. Ad5-nCoV razvili su kineska vojska i CanSino Biologics, i to je cjepivo jučer dobilo patent. Tu su i BionTech iz Njemačke, Fosun iz Kine i Pfizer iz SAD-a, koji rade zajednički na genetskoj varijanti. Moderna i NIAID – kandidat iz SAD-a, isto rade na genetskom cjepivu. Prije nego što se neko cjepivo odobri za masovnu proizvodnju, aktivna supstanca u njemu mora biti dovoljno ispitana.
Cjepivo se prvo testira na životinjama. Potom se u tri faze testira na ljudima. U prvoj fazi se testira podnošljivost na malom broju ispitanika. U drugoj fazi se ispituje pojavljuje li se kod ljudi imunološki odgovor i kako treba dozirati aktivni sastojak. Tek u posljednjoj fazi razvoja cjepivo se testira na nekoliko tisuća ljudi kako bi se provjerila pouzdanost zaštite. Taj međunarodno utvrđeni put do cjepiva obično traje godinama, čak i čitavo desetljeće. No postoji mogućnost da se proces ubrza i to na dva načina: tako što se koriste aktivni sastojci koji već postoje – koje dakle ne treba prvo istraživati. Drugi način je da se faze testiranja na ljudima ne vrše linearno jedna za drugom – nego paralelno.
U svakom slučaju, međunarodna znanstvena zajednica očekuje da se rezultati istraživanja objave – kako bi se mogli provjeriti.
SAD Farmaceutsko poduzeće Moderna iz Massachusettsa i Nacionalni institut za alergije i zarazne bolesti već su sredinom ožujka kao prva poduzeća započeli s kliničkim studijama na probandima te objavili preliminarne rezultate sredinom svibnja.
RUSIJA – Započinju proizvodnju prve serije svojeg novog cjepiva protiv COVID-19. Rusko cjepivo bit će odobreno prije uobičajenih ispitivanja koja se provode na tisućama ljudi, a poznata su kao faza III.
KINA – U Kini postoje čak tri kandidata. Osim toga, cjepivo Ad5-nCoV, koje su razvili kineska vojska i CanSino Biologics, u ponedjeljak je dobilo patent, što će ojačati povjerenje međunarodnog tržišta u kineska cjepiva.
VELIKA BRITANIJA – Cjepivo protiv korona virusa koje je razvilo Sveučilište u Oxfordu čini se sigurnim i stimulira imunološki sustav. Cjepivo, nazvano ChAdOx1 nCoV-19, razvija se dosad neviđenom brzinom. Napravljeno je od genski modificiranog virusa.
NJEMAČKA – Tri tvrtke koje rade na pronalasku cjepiva dobile su 750 milijuna eura. Sredstva bi trebala biti podijeljena na tvrtke BioNTech iz Mainza, CureVac iz Tuebingena i IDT Biologika iz Dessaua, koje su preporučili najbolji stručnjaci.
