Vinari u kontinentalnom dijelu zemlje našli su se u problemima uoči berbe grožđa. Zbog pandemije manje izvoze, a prodaja im pada i zbog slabije turističke sezone. Traže alternativno rješenje poput drastičnog smanjenja uroda zelenom berbom. Kako bi premostili krizu mnogi se koriste i povoljnim kreditima uz jamstvo HAMAG-a.
Do prave berbe grožđa samo je mjesec i pol. U slavonskim vinogorjima ubrzano se rješavaju zaliha vina kako bi podrumi bili spremni za prihvat novog uroda. A njega baš ovih dana reduciraju. I to zelenom berbom.
– Taj drugi potez je da smanjimo značajno urod u vlastitim vinogradima negdje moram reći čak i do 50 posto, objašnjava Vlado Krauthaker, Kutjevo.
Zeleni, jedri grozdovi poput ovih, na žalost, završit će na tlu. Dio će grožđa u proizvodnju zelenog, baznog vina.
– I to planiramo s manjim destilerijama dogovoriti za pečenje destilata u vinjak koji je kvalitetna destilacija, dodaje Krauthaker.
– Da, korona je napravila svoje i to je jedan šok strahovit, to je tek početak, tko zna što će se još do kraja dogoditi i dobro je isplanirati berbu, kaže Stanko Zrinščak, Poljoprivredni odjel Veleučilišta u Požegi.
Tako će smanjiti pritisak na podrume uoči nove berbe, a ostatku grožđa dati priliku da dozre u visokokvalitetnu sirovinu. Zato ne samo u ovoj, nego i drugim vinarijama, planiraju proizvesti visokokvalitetna vina koja trebaju dulje odležati u bačvama.
Povećat će i proizvodnju pjenušaca, koji odležavaju barem tri godine, a na tržištu dobro idu. Da premoste krizu, iskoristit će i iznimno povoljne kredite koje s kamatama od samo 0,5 posto nudi država kao jamac.
– Sigurno nas takva mala kamata čini puno konkurentnijima, ljudi poput mene koji su u investicijama, za moju malu vinariju će sigurno dobro doći, mi ćemo taj kredit koristiti, rekao je Ivica Perak, Kutjevo.
A s obzirom na to da su zbog tuče i ljetnih oluja morali pojačanu zaštitu loze, troškovi su vrtoglavo rasli. Zato će taj novac itekako dobro doći.
