Za neke ministre nema dugoga ljetnog odmora: Ove stvari ne mogu čekati jesen

Sa završetkom proslave 25. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja Vlada je otišla na dvotjedni kolektivni odmor, a ministri će se ponovno okupiti 20. kolovoza, kada je planirana iduća sjednica Vlade. Neće, međutim, svi ministri moći uživati u godišnjem odmoru, piše Večernji.

U Zagrebu je ostao potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved, koji uz brojne protokolarne obveze vezane za obljetnicu Oluje dežura i u Banskim dvorima, a ranije će s godišnjega i neki drugi ministri, u čijim se resorima pripremaju prvi potezi koje će Vlada poduzeti početkom jeseni.

Na godišnjem se tako neće moći opustiti ministri unutarnjih poslova i zdravstva Davor Božinović i Vili Beroš s obzirom na to da kao članovi Nacionalnog stožera moraju pratiti situaciju s koronavirusom, a pripreme vezane za prevladavanje ekonomske krize koju je uzrokovala pandemija obuhvatit će i gotovo sve druge resore. Pred Vladom je, prije svega, posao vezan za korištenje sredstava iz instrumenata EU nove generacije, u sklopu kojih će Hrvatskoj na raspolaganju biti oko 10 milijardi eura, no preduvjet je za njihovo korištenje donošenje nacionalnog programa oporavka. Iz Banskih dvora zato poručuju da će se, unatoč godišnjim odmorima, početi s međuresornim koordiniranjem pripreme tog dokumenta.

Odmah nakon povratka zastupnika u saborske klube valjat će donijeti i zakon o obnovi Zagreba i okolice nakon razornog potresa. Zakon je prošao prvo saborsko čitanje, a za konačni tekst Vlada će morati razmotriti u međuvremenu iznesene primjedbe. U Ministarstvu graditeljstva i državne imovine već rade na pripremi konačnog prijedloga ovog zakona, a zbog toga će u Zagreb prije isteka godišnjeg odmora i ministar Darko Horvat. Među prvim potezima koje bi Vlada trebala poduzeti najesen su i izmjene u sustavu poreza na dohodak.

U program nove Vlade ušlo je, podsjetimo, HDZ-ovo obećanje da će se postojeće stope ovoga poreza smanjiti s 36 na 30, odnosno s 24 na 20 posto. U Banskim dvorima ponavljaju kako će te izmjene na snagu stupiti već 1. siječnja iduće godine, no njihova će izrada pričekati povratak ministara s godišnjeg. Izmjene poreznih zakona, naime, zahtijevaju široku raspravu, za koju će sasvim sigurno biti zainteresiranih s obzirom na to da je riječ o porezu koji je prihod lokalne samouprave, a gradovi i općine već su se žalile da im izmjene porezne politike konstantno umanjuju prihode.

Ovoga puta pritom u obzir treba uzeti i činjenicu da je Vladinim programom predviđeno i ukidanje poreza na promet nekretnina, što je također prihod lokalnih zajednica. Puno je posla i pred novim ministrom obrazovanja Radovanom Fuchsom, čiji bi resor trebao pripremiti preduvjete za povratak učenika u školske klupe, nakon duljeg razdoblja i nastave na daljinu.

Novi je ministar već objelodanio da je protiv još jednog lockdowna, no kako je epidemiološka situacija sada nepovoljnija nego u vrijeme zatvaranja škola, jasno je da je riječ o složenom zahvatu, u kojem će se morati osigurati mehanizmi za slučaj da se u nekom razredu ili školi pojavi virus. U Ministarstvu obrazovanja zato već užurbano rade na njihovoj izradi.

Do kraja godine planirane su i izmjene dvaju zakona na temelju kojih će se već na lokalnim izborima u svibnju izravno birati gotovo upola manji broj lokalnih dužnosnika.

Planirano je ukidanje funkcija zamjenika načelnika općina i gradonačelnika i smanjenje njihova broja u županijama i velikim gradovima, onima s više od 35.000 stanovnika. Tako bi se broj lokalnih dužnosnika trebao smanjiti za više od 600, za što je nužna izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o lokalnim izborima. Iako ovaj zakonski zahvat na prvi pogled može izgledati krajnje jednostavno, za njegovu primjenu nužno je osmisliti niz mehanizama koji će osigurati da ovakva promjena ne dovede u pitanje funkcioniranje jedinica lokalne samouprave u kojima nema zaposlenih koji bi preuzeli poslove koje sada obavljaju zamjenici načelnika općina.

U godišnjem odmoru zato teško da će uživati i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, od kojeg se očekuje i skorašnje donošenje novoga Ovršnog zakona nakon što je donošenje teksta upućenog u proceduru još prošle godine zapelo zbog izbijanja pandemije COVID-19.

Facebook Komentari