Je li u Europi počeo drugi val Covida-19 kako je to prije nekoliko dana izjavio britanski premijer Boris Johnson? Mnogi epidemiolozi upozoravaju da se termin drugi val koristio dok se o novom koronavirusu SARS-CoV-2 mislilo da pokazuje izraziti sezonski obrazac, poput gripe koja dominira u kasnu jesen i zimu, piše Jutarnji.
Pritom su analitičari upozoravali na pandemiju španjolske gripe iz 1918. godine, koja je odnijela živote između 50 i 100 milijuna ljudi, a odvijala u tri vala do 1920. godine, od kojih je drugi bio najsmrtonosniji.
No, za razliku od gripe, kod Covida-19 takav se sezonski obrazac ne uočava pa Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe da smo u prvom pandemijskom valu.
– To će biti jedan veliki val. Ići će malo gore i dolje. Najbolje bi bilo da ga odmah poravnate i pretvorite u nešto što vam samo ‘zapljuskuje’ nogu – rekla je Margaret Harris, glasnogovornica WHO-a, tijekom virtualne konferencije za novinare prije nekoliko dana.
– Respiratorni virusi u prošlosti su imali tendenciju da se manifestiraju u različitim sezonskim valovima. Ovo je novi virus koji se ponaša drukčije. Čini se da godišnja doba ne djeluju na prijenos virusa, koji je usmrtio više od 650.000 osoba u svijetu i zarazio više od 16 milijuna – izjavila je Margaret Harris.
Naglasila je da je i “ljeto problem, jer koronavirus voli sva godišnja doba” što najbolje pokazuju primjeri SAD-a i Brazila, dviju država koje se suočavaju s najvećim brojem oboljelih, a trenutačno su u dva različita godišnja doba.
Kako je drugi val kod koronavirusa sada teško definirati, mnogi epidemiolozi koriste termine kao “ponovno jačanje epidemije” ili “ponovno oživljavanje epidemije”. Pritom kao jedan od parametara koriste kumulativni broj slučajeva na 100.000 stanovnika tijekom 14-dnevnog razdoblja, na temelju čega neke vlade donose odluku o epidemiološkim mjerama pri ulasku u zemlju.
Baš zbog toga nedavno je Nizozemska stavila Hrvatsku na “narančastu listu”, odnosno među države u koje se ne preporučuje putovati, a onima koji ipak otputuju nakon povratka se nameće mjera 14-dnevne karantene. Sličan status Hrvatska već ima u Norveškoj, Irskoj i baltičkim zemljama dok Velika Britanija budno prati epidemiološku situaciju, no zasad nije donijela nikakvu odluku o našoj zemlji.
Prema jučerašnjim podacima Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolest (ECDC), kumulativni broj zaraženih na 100.000 ljudi u zadnjih 14 dana u Hrvatskoj je 23,8. Gori od Hrvatske su Portugal (31,0), Belgija (31,8), Švedska (32,2), Bugarska (46,8), Španjolska (50,7), Rumunjska (72,2) i Luksemburg (240,6).
S druge strane, zemlje koje su nas stavile na “narančastu listu” i uvele obaveznu 14-dnevnu karantenu putnicima iz Hrvatske, imaju trenutačno daleko bolje epidemiološke pokazatelje. Primjerice, kumulativni broj slučajeva koronavirusa na 100.000 stanovnika tijekom dvotjednog razdoblja u Norveškoj je 2,8. Ta je brojka niska i u baltičkim zemljama: Latviji (2,4), Litvi (5,8), Estoniji (2,0), a Irska bilježi 5,3 te Nizozemska 13,7 slučajeva koronavirusa na 100.000 stanovnika u posljednja dva tjedna.
