Beroš o napadima na Stožer: Ja vjerujem da smo radili po Ustavu i zakonu te da smo sačuvali zdravlje i život ljudi. Otkrio i kad bi nova aplikacija mogla postati obavezna

Zoran MIlanović upozorio je da će biti predsjednik s karakterom, ali taj je karakter, čini se, zasjenio instituciju. Ponovno je na pik uzeo Nacionalni stožer civilne zaštite i zaoštrio retoriku kada su njihove ovlasti u pitanju.

Predsjednik Zoran Milanović rekao je da Nacionalni stožer civilne zaštite “neko paratijelo” i ocijenio da “nije normalno da ljudi koji nisu izabrani od naroda ograničavaju broj ljudi na okupljanjima i slično”.

Ustavni sud je na Milanovićeve postupke bez komentara. I za Dnevnik Nove TV potvrđuju da bi nakon ljetnih odmora trebali preispitati ovlasti i odluka Stožera. Na stolu je 29 zahtjeva.

Što o tome misli jedan od članova Nacionalnog stožera civilne zaštite, ministar zdravstva prof.dr.sc. Vili Beroš, kazao je u Dnevniku Nove TV.

Beroš navodi da se ne osjeća kao paratijelo. “Mogu reći da me iznenađuje, ili me i ne iznenađuje što su se usuglasili oko toga. Nije mi jasno utemeljenje njihova promišljanja da je riječ o paraustavnom tijelu”, kazao je Beroš komentiravši što se predsjedniku Milanoviću u kritikama pridružio i Domovinski pokret.

“Sjetimo se prvih dana ove ugroze, reakcije Stožera i naših rezultata. Nadaje, i Ustav u čl. 16 definira sva ona stanja koja mogu obuhvatiti ograničenje prava i sloboda građana, a to je među ostalih i zbog očuvanja zdravlja ljudi”, objasnio je Beroš.

Ističe da se u čl. 17 na koji se poziva Predsjednik govori o neposrednoj ratnoj opasnosti po suverenitet RH.

“O tome se ne radi u ovoj priči. Ovo je zdravstvena ugroza, postoji i Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti koji definira epidemije kao problem. Taj Zakon je dao ovlasti Stožeru civilne zaštite ovlasti da pod nadzorom Vlade donosi racionalne mjere”, objasnio je Beroš.

Više od 20 tužbi Ustavnom sudu

Na više od 20 tužbi Ustavnom sudu kaže kako se ne boji ishoda tog postupka. “Ja vjerujem da smo radili po Ustavu i zakonu i da smo sačuvali zdravlje i život ljudi”, rekao je Beroš.

“Epidemiolozi su ti koji će na osnovnu svojih kriterija i parametara odrediti kada je kraj ove epidemije. Slično će napraviti i Svjetska zdravstvena organizacija za cijelu zemlju. To ne može biti neko tijelo koje nije u struci”, objasnio je Beroš.

Smatra da bi se u Saboru trebalo raspravljati o svemu, ali na adekvatan i stručan način. “Upravo zato je formiran stručni savjet koji procjenjuje situaciju iz dana u dan, iz sata u sat. Tu nema mjeta politici”, dodao je.

O novoj aplikaciji koja bi mogla postati obavezna

O novoj aplikaciji “Stop COVID-19” kaže kako se otpočetka nije išlo sa zabranama i represijom.

“Svi oni koji misle na zdravlje – svoje, svojih ukućana i prijatelja sugrađana, omogućit će svima koji su bili unatrag 14 dana u kontaktu koji je epidemiološki relevantan tu informaciju da su bili u kontaktu s oboljelim. Mislim da jedino ljudi koji misle samo na sebe neće tu aplikaciju koristiti. Mislim da je aplikacija iznimno korisna, nitko ne može zamijeniti rad epidemiologa na terenu, međutim, ova aplikacija je produkt promišljanja Europske komisije”, objasnio je Beroš..

Aplikacija je za sada dobrovoljna, ne obavezuje nikoga. Beroš kaže kako se stanje prati iz dana u dan pa bi ona mogla postati i obavezna.

“Ukoliko se stanje pogorša, ne samo da će ova aplikacija postati obavezna nego će i drugi niz mjera postati normalna okolnost. Reagirat ćemo na pojedinu situaciju adekvatnim mjerama. Reagirali smo i do sada na takav način. Nadam se da ćemo u nastavku znati reagirati na pravi način”, pojasnio je Beroš.

Mali broj novih slučajeva

Za današnji mali broj novih zaraženih kaže kako želi vjerovati da je to rezultat pridržavanja mjera.

“Ne mogu otkloniti mogućnost da je to rezultat tjedne fluktuacije brojeva koja ovisi o mobilnosti prethodnih dana kakvoj smo svjedočili protekli tjedan. Broj je savršen. Ukoliko bi ostao takav trend, to bi značilo da je pridržavanje mjera dalo rezultate. To bi bilo sjajno”, objasnio je Beroš.

O listama čekanja u bolnicama

Za liste čekanja u bolnicama navodi da će one biti prioritet njegova rada.

“Postoji prioritetna lista čekanja. Ona je produkt promišljanja prošle administracije. Putem prioritetnih listi čekanja u prošloj godini učinjeno je više od 30.000 pregleda za sve one koji ne mogu čekati na pregled”, kazao je Beroš.

No, nije zadovoljan. “U ukupnosti nisam zadovoljan listama čekanja i učinit ću sve da se stanje popravi. Jedan od prvih koraka je taj što smo na korak do implementacije centralnog upravljačkog sustava koji bi pomogao optimalizaciji sustava i smanjenju listi čekanja”, najavio je Beroš.

Navodi kako nema roka za rješavanje ovog problema no, “godina dana je predug period. Bit će prije tri ili četiri mjeseca. Imam određeno iskustvo u borbi s odrteđenim ugrozama pa si dozvoljavam optimizam”, zaključio je Beroš u Dnevniku Nove TV.

Facebook Komentari