Znanstvenici imaju nove dokaze da razina željeza u krvi ima utjecaja na duljinu života i to tako da je previsoka razina povezana s rizikom od ranije smrti. Studije koje daju ovakve rezultate uvijek treba gledati s dozom rezerve, no novo istraživanje obuhvatilo je vrlo široke podatke na više od milijun ljudi iz tri javne baze podataka, pišu 24sata.
Stručnjaci su se usredotočili na tri ključne mjere starenja: životni vijek, godine bez bolesti (koje se nazivaju zdravljem), te postizanje vrlo visoke starosti (dugovječnost).
Kroz analizu je dokazano da postoji 10 ključnih područja genoma povezanih s faktorima dugog života, kao i setovi gena povezani s načinom na koji tijelo metabolizira željezo. Jednostavno rečeno, čini se da je previše željeza u krvi povezano s povećanim rizikom od ranije smrti.
– Izuzetno smo uzbuđeni ovim nalazima jer sugeriraju da visoka razina željeza u krvi smanjuje zdrave godine života, te da bi održavanje razine željeza optimalnom moglo spriječiti oštećenje povezano sa starenjem – kaže analitičar podataka Paul Timmers sa Sveučilišta u Edinburgu.
– Nagađamo kako bi naša otkrića o metabolizmu željeza mogla objasniti i zašto su vrlo visoke razine crvenog mesa bogatog željezom u prehrani povezane sa stanjima koja se povezuju sa starenjem, poput srčanih bolesti. Iako korelacija ne znači nužno uzročno da je riječ o uzročno-posljedičnoj vezi, istraživači su koristili statističku tehniku nazvanu Mendeljeva randomizacija, kako bi umanjili pristranost i pokušali zaključiti uzročnost u podacima.
Kao što napominju, smatra se da genetika ima oko 10 posto utjecaja na životni vijek i zdravlje, a to može otežati odabir gena na koje utječu i ostali faktori, poput pušenja ili alkoholizma. Imajući to u vidu, jedna od prednosti nove studije su njezina veličina i opseg, kažu.
Pet genetskih markera koje su istraživači otkrili prethodno nije istaknuto kao značajno na razini genoma. Neki su, uključujući APOE i FOXO3, u prošlosti izdvojeni kao važni za proces starenja i ljudsko zdravlje.
Iz povezanosti bolesti vezanih uz dob i dobro poznatih lokusa starenja APOE i FOXO3, jasno je da u određenoj mjeri hvatamo informacije o procesu starenja kod čovjeka, pišu istraživači u nedavno objavljenom radu.
– Dok smo još u ranim fazama za istraživanje povezanosti s metabolizmom željeza, mogli smo vidjeti razvoj lijekova koji su dizajnirani za snižavanje razine željeza u krvi, što bi nam moglo dodati dodatne godine u životu.
Osim genetike, željezo u krvi uglavnom je kontrolirano prehranom i već je povezano s brojnim bolestima vezanim uz dob, uključujući Parkinsonovu bolest i bolesti jetre. Također, utječe na sposobnost našeg tijela da se bori s infekcijom kako postajemo stariji, pišu istraživači.
Ovoj posljednjoj studiji možemo dodati sve više dokaza da ‘preopterećenje željezom’ može utjecati na to koliko dugo ćemo vjerojatno živjeti, kao i na to koliko ćemo zdravi vjerojatno biti u našim kasnijim godinama, dodaju, a prenosi Science Alert.
– Naš krajnji cilj je otkriti kako je starenje regulirano i pronaći načine za poboljšanje zdravlja tijekom starenja – kaže Joris Deelen koja proučava biologiju starenja na Institutu Max Planck za biologiju starenja u Njemačkoj.
