Hrvatska će krajem stoljeća imati samo 1,62 milijuna ljudi, što praktički znači da nestajemo kao nacija i da ćemo biti državica sa staračkim stanovništvom u kojoj neće biti moguć ekonomski razvoj. Do 2100. godine izgubit ćemo 62% stanovništva, što nas smješta pri samom vrhu među 20 najgorih zemalja svijeta u kojima će se stanovništvo za 80 godina prepoloviti, piše Večernji list.
Prema tim projekcijama na Zemlji će krajem stoljeća biti 8,8 milijardi ljudi, dvije milijarde manje nego što je to predviđao UN 2015. No stanovništvo supsaharske Afrike će se udvostručiti i brojit će oko tri milijarde ljudi. Među 20 država u kojima će se do 2100. stanovništvo prepoloviti uz Hrvatsku su Bugarska, Poljska, BiH, Japan, Srbija, Španjolska, Italija, Tajland, Portugal, Južna Koreja…, a i Kina će izgubiti gotovo polovicu stanovništva i pasti s 1,4 milijarde ljudi koliko ih je imala 2017. na 731 milijuna ljudi. No velika će Kina i krajem stoljeća ostati među dominantnim silama svijeta, kao i Japan koji će 2100. sa 60 milijuna ljudi i dalje biti među 10 najvećih svjetskih ekonomija, a tu se ubrajaju i Njemačka, Francuska i Velika Britanija.
No Portugal i Španjolska će do kraja stoljeća pasti na 25. odnosno 28. mjesto svjetskih gospodarstava, ali zato će Indonezija prema predviđanjima istraživača u Lancetu postati 12. najveće svjetsko gospodarstvo, a Nigerija, koja ima 206 milijuna ljudi te će krajem stoljeća imati njih 790 milijuna i među njima 450 milijuna aktivnih radnika, probit će se među prvih 10 svjetskih gospodarstava.
Dugogodišnji pad broja rođenih u Hrvatskoj, kojih je danas svega 36.000 godišnje i veliko iseljavanje mladih ljudi od ulaska u EU došlo nam je na naplatu. – I sada se pokazuje da su demografi bili tvrdi realisti, a ne katastrofičari kako su ih prozivali političari. Demografija ove zemlje državni je problem koji se tiče svih skupina građana u društvu. Moramo shvatiti da neće EU rješavati naše probleme i brinuti se jer mi polako nestajemo. Ne može biti nikakvog razvoja u državi u kojoj stalno opada udio mladih koji su nositelji promjena i gospodarskih aktivnosti. Hrvatsko društvo nažalost nije svjesno da mora oblikovati ekonomski održiv rast stanovništva i osigurati ravnomjeran razvoj zemlje – govori demograf Anđelko Akrap.
Danas u EU, dodaje, samo Francuska uspijeva obnavljati svoje stanovništvo čak i bez imigracije, a druge razvijene zemlje u EU, za razliku od nas, imaju dobre pronatalitetne politike i blagu imigracijsku politiku koja odgovara potrebama njihova tržišta rada. Inače, projekcije objavljene u Lancetu po Hrvatsku su puno nepovoljnije od UN-ovih prognoza iz 2015., prema kojima smo krajem stoljeća trebali imati barem 2,6 milijuna ljudi, a lošije su i od Eurostatovih iz 2019. prema kojima smo 2100. trebali dočekati s 2,3 milijuna ljudi. Bile su optimističnije od stvarnosti i projekcije Europske komisije prema kojima smo 2030. trebali imati 3,9 milijuna ljudi, što smo, nažalost, postigli već sad.
I demograf Stjepan Šterc slaže se da su UN-ove projekcije bile optimistične u odnosu na ove posljednje u Lancetu koje su izradili stručnjaci na temelju objektivnih procjena. No napominje da u te prognoze o broju stanovnika nije ukalkulirana moguća supstitucija stanovništva Hrvatske odnosno imigracija. – Ti su podaci su strašni i ne možemo mirno gledati kako nestajemo kao država. Svi javni sustavi će se urušavati, nema te gospodarske aktivnosti koja se može održavati bez ljudi, bez radnika. Hrvatskoj je potreban strateški ured za demografiju s potpredsjednikom Vlade koji bi koordinirao demografske politike koje se provlače kroz više ministarstava– smatra Šterc.
Glavni autor istraživanja u Lancetu, Christopher Murray sa Sveučilišta u Washingtonu, piše Guardian, kazao je da ove prognoze sugeriraju veliku ekonomsku priliku za dijelove supsaharske Afrike, ali i da će većina zemalja izvan Afrike imati smanjenje radne snage i okretanje piramide stanovništva, što će imati duboke negativne posljedice za gospodarstvo. Kako plodnost opada i životni vijek u svijetu raste, predviđa se da će se broj djece mlađe od pet godina smanjiti za više od 40%, sa 681 milijuna u 2017. na 401 milijun u 2100. S druge strane, 2,37 milijardi ljudi, više od četvrtine svjetskog stanovništva, krajem stoljeća bit će starije od 65 godina.
Tada će, uz Kinu i SAD, Indija i Nigerija biti dominantne svjetske sile. SAD će do 2100. imati i blagi rast stanovništva i brojiti 335 milijuna ljudi, a u EU će stanovništvo rasti u Belgiji, Irskoj i Norveškoj. U Europi će najveći rast stanovništva imati Turska koja će s 80 milijuna ljudi skočiti na 101 milijun stanovnika. Akrap govori da i ovo istraživanje pokazuje da Zemlja nikad neće imati 10 milijardi ljudi što potvrđuje propast neomaltuzijanskih teorija iz 1960-ih i 1970- ih godina, koje su širile strah od prenapučenosti svijeta.
– Poznati američki futurist Herman Kahn još je 1973. napisao da nema straha od prenapučenosti Zemlje te da će broj stanovnika padati. On je procijenio da će se taj pad početi događati od 2176., a vidimo da će se dogoditi i prije – zaključuje Akrap. No starenje i smanjenje stanovništva neće pogoditi razvijene zemlje jer će one, kako to i sada rade najrazvijenije zemlje Europske unije, uzimati mlado stanovništvo, najprije iz nerazvijenog dijela EU.
