16.8 C
Zagreb
Naslovnica Tech Usnula galaksija u čijem središtu nema zvijezda

Usnula galaksija u čijem središtu nema zvijezda

Prava je sreća što je nakon 30 godina i dalje aktivan NASA-in veliki teleskop Hubble. Naš prozor u duboki svemir koji je dobio ime po astronomu Edwinu Hubbleu i danas je aktivan jer njegov nasljednik, James Webb – kasni.

No, bez obzira na vremešnost, Hubble koji orbitira oko Zemlje pri brzini od 27.300 km/h na visini od oko 500 km, i dalje je snažan stroj. Preciznost mu je kao da lasersku zraku usmjerite na glavu Franklina D. Roosevelta koja se nalazi na kovanici od deset centi s udaljenosti od 320 km. Toliko je precizan Hubble, naravno zahvaljujući i glavnom ogledalu koje je veliko poput školskog autobusa, široko je 2,4 metra a dugačko 13,3 metra. Ta njegova snaga omogućila mu je da na udaljenosti od čak 67 milijuna svjetlosnih godina otkrije pahuljastu galaksiju u kojoj, barem tako izgleda, više nema života, zaspala je.

NCG 2275 nalazi se u konstelaciji Raka te, za razliku od Mliječne staze, nema oštre krakove, već je više nalik kakvoj pahulji, što je prilična rijetkost u svemiru. Uobičajen izgled spirale nije popraćen krakovima oštrih rubova, već su oni paperjasti pa se Hubbleom dobila prekrasna fotografija rijetko viđenog prizora u svemiru.

No, koliko god Hubble bio moćan teleskop, svejedno se radi o velikoj udaljenosti, pa su na obradi dobivene slike sudjelovali znanstvenici i iz NASA-e i iz Europske svemirske agencije. Krakovi galaksije NCG 2275 plinoviti su, sačinjeni od oblaka plina koji su se vremenom širili, a razdvojila ih je svemirska prašina te od oblaka sačinila krakove. No, u sredini se galaksije ne vide nikakve zvijezde jer su plinovi i tvar koji su nekada činili galaksiju potrošeni. Ova je galaksija odavno u stanju spavanja. No, na fotografijama se daju uočiti i plave točkice. Moguće je kako su to mlade zvijezde koje bi, možda, jednom u vremenu mogle dati novi život u neobičnoj galaksiji drugačijoj od onih koje poznajemo.

Sam teleskop Hubble omogućio je znanosti da dođe do odgovora na neka važna pitanja. Primjerice, s pomoću njega procijenjena je starost svemira, 13,7 milijardi godina. Njime je utvrđeno i da se svemir širi, kao što je to tvrdio astronom po kojem je teleskop i dobio ime.

Postavljen je 1990., a zanimljivo, bila mu je pogrešno izvedena optika koja je korigirana 1993. izravno u orbiti. S kamerama za snimanje slika u više spektralnih područja s pomoću spektrografa, namijenjen je proučavanju površina planeta, zvijezda, međuzvjezdane tvari i galaktika. Jake su mu strane slike s velikom moći razlučivanja kutova (0,1’’) i spektri velike moći razlučivanja. Njegov nasljednik James Webb samo će napraviti izmjenu na vrhu najmoćnijih NASA-inih teleskopa. A zapravo će dva stroja raditi zajedno i vjerojatno donijeti nova fascinantna otkrića, piše Večernji list.

Najnovije

Još iz rubrike