Studije učinkovitosti medicinskih maski postoje, no većina ljudi u svijetu ne nosi medicinske maske, već platnene maske iz kućne radinosti, a podaci su o njihovoj učinkovitosti, u najbolju ruku, sporadični.
Međutim, istraživački tim s floridskog Sveučilišta Atlantic, odnosno njihove Škole za inženjerstvo i računalnu znanost, upravo je objavio studiju o tome u znanstvenom časopisu Physics of Fluids. U njoj su kroz vizualizacije pokazali učinkovitost različitih zaštitnih maski u sprječavanju širenja kapljica iz usta i nosa prilikom kašljanja i kihanja.
Glavni razlog preporuka za nošenje zaštitnih maski za lice tijekom pandemije novog koronavirusa jest taj da se smanji rizik prenošenja infekcije respiratornim kapljicama s jedne osobe na drugu.
Kako bi napravili vizualizaciju učinkovitosti različitih zaštitnih maski, tim znanstvenika u laboratoriju je napravio lasersko osvjetljenje te je za respiratorne kapljice koristio mješavinu destilirane vode i glicerina. Isto tako, u lutku su ugradili mehanizam za simuliranje kašljanja i kihanja.
Testirali su jednoslojnu maramu povezanu preko usta, zaštitnu masku kućne izrade s dva sloja gustog pamuka te nesterilnu masku konusnog oblika dostupnu u većini ljekarni.
Njihova testiranja dala su nedvosmislene rezultate – najlošiju zaštitu pružaju marama oko glave ili labave zaštitne maske. Najbolje rezultate dala je maska kućne izrade s dvostrukim slojem gustog pamuka, dok je konusna zaštitna maska u njihovu testiranju bila na drugom mjestu po učinkovitosti.
Osim što je pokazala učinkovitost zaštitne opreme, vizualizacija iz naše studije može pomoći javnosti u lakšem prihvaćanju mjera socijalnog distanciranja i preporuka za nošenje zaštitnih maski, kaže autor studije Siddhartha Verma.
Drugim riječima, da bi socijalno distanciranje imalo smisla, nije svejedno kakvu zaštitnu masku nosite jer se njihova učinkovitost razlikuje, piše fau.edu, prenosi Zimo.
