Dok korona traži nove domaćine znanstvenici diljem svijeta pokušavaju doznati nove detalje o virusu za kojeg još nema lijeka. Tako Reuters javlja kako su španjolski virolozi pronašli su tragove korona virusa u uzorku otpadnih voda u Barceloni. Ti uzorci skupljeni su još u ožujku 2019., čak devet mjeseci prije nego je bolest Covid-19 identificirana u Kini, pišu 24sata.
– Ne znam za te podatke no teško je vjerovati da je taj virus iz Barcelone bio identičan Covidu-19. Ima puno vrsta korona virusa, a ovaj o kojem pričamo tek smo sada sekvencionirali – kaže naš ugledni znanstvenik Ivan Đikić.
Ponovio je kako poruke o slabljenju virusa su znanstveno neutemeljene te navodi:
“To je činjenica s kojom se slažu danas intervjuirani stručnjaci kolege Gordan Lauc, Nenad Ban, Luka Čičin-Šain, Oliver Vugrek i ja. Ministar zdravstva Vili Beroš je nedavno na političkom skupu napomenuo da je virus oslabio spominjući jedan znanstveni rad kao referencu. Spomenuti znanstvenici i ja osobno, na temelju konkretnih podataka objasnili smo zašto su simptomi bolesti danas slabiji, iako virus nije oslabio, i svi se slažemo da je neophodan oprez i dodatne mjere (bez uvođenja karantene) da se spriječi širenje virusa jer opasnost i dalje postoji.”
– Jako cijenim kolegu Beroša i kolegicu Markotić kao stručnjake i ne kritiziram ih kao stručnjake, ali shvaćam dualitet u kojem se oni nalaze i zbog kojih dolazi do nekih nesmotrenih izjava i nedovoljno točnih informacija. Smatram da ih se na to kao čovjek mora upozoriti, ne zbog sukoba nego korektnog informiranja javnosti – ističe Đikić.
Na pitanje u kojem periodu od prebolijevanja bolesti serološki testovi mogu pokazati da je netko prebolio koronu s obzirom na to da se pokazalo kako se s vremenom gube antitijela u organizmu, da li je to mjesec, dva, godina, kaže:
“Na temelju dosadašnjih rezultata seroloških testiranja može se reći da se prva pojava antitijela na virus nalaz se unutar dva do četiri tjedna, a trajanje tih protutijela varira od čovjek do čovjeka. Neki zadržavaju antitijela par mjeseci, a neki nekoliko godina. To ovisi o titru protutijela koje je čovjek stvorio, o koncentraciji virusa koji je ušao u tijelo, o imunološkom odgovoru svakog pojedinog organizma. Imate ljude koji stvaraju serološki imunitet, ali i one koji stvaraju stanični imunitet preko limfocita. Kod njih se kraće izdržavaju antitijela u organizmu.”
– Znanstveni podaci objavljeni prošli tjedan pokazuju da na velikom broju populacije ljudi koji su stvorili imunitet, točnije 40 posto pacijenata izgubi taj titan u dva do četiri tjedana. To pokazuje da imunitet na Covid-19 nije kod svih dugotrajan što nam govori da moramo biti oprezni kod cijepljenja u budućnosti – rekao je Đikić.
Cjepiva koja se danas testiraju, dodaje, različita su, a zbog saznanja o imuno odgovoru i periodu zadržavanja antitijela, možemo u budućnosti imati i dva cjepiva pa ćemo kombinirati procjepljivanje.
Ono po čemu se obolijevanje od korone ljeti razlikuje od obolijevanja zimi je količina virusa koju unosimo u tijelo.
– Koncentracija virusa s kojom smo mi u kontaku je jako važna za sve zarazne bolesti, a svim virusima je zajedničko da što je manji unos virusa u organizam to je bolja obrana od virus. Mi imamo prirodne barijere kao prirodni imuno odgovor na virus, a one se efikasnije bore što je manji unos virusa. Ako doza virusa nadvlada te barijere onda se virus brže širi i jače bukti organizmom jer ne uspijevamo stvoriti protutijela – kaže Đikić.
– Svi znanstvenici mogu potvrditi da nije oslabio, ali mi smo kao društvo bolji u borbi protiv virusa, u detektiranju, a u isto vrijeme klinička slika bolesti se mijenja s obzirom na okolinu jer sada više boravimo na otvorenom prostoru čime je i koncentracija virusa pet do deset puta manja.
Ujedno danas inficirana populacija ljudi uglavnom mlađa od 60 godina, a za njih smo i prije znali da su bolje podnose Covid-19. Poruke koje su instruktivne da je virus oslabio govore ljudima:
“Nemojte se brinuti i nemojte se pridržavati mjera.” Ta blaga instrukcija ima konotaciju zbog izbora. Moramo i dalje biti oprezni no ne smijemo ga se bojati jer smo danas bolji u borbi protiv tog virusa njega odnosno znamo da ga možemo kontrolirati ako se pridržavati mjera koje ne uključuju karantenu – naglasio je.
Ističe kako u zadnjih pet mjeseci svakodnevno radi na primarnim izolatima CoV-2 virusa, njihovoj genetici, biokemiji i molekularnim karakteristikama, te zaraznosti virusa.
– Naša otkrića koja su trenutačno na recenziji u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu a u isto vrijeme slobodno pristupni u pre-print formi, upravo ukazuju na razlike između SARS i SARS-CoV-2 virusa te razlikama u ozbiljnosti simptoma bolesti između SARS i COVID-19. Odgovorno tvrdim da se na temelju današnjih znanstvenih podataka CoV-2 virus nije promijenio te nije postao niti slabiji niti opasniji – ponavlja Đikić.
Spomenuo je i izjave prof. Olivera Vugreka, genetičara s vodećeg znanstvenog Instituta Ruđer Bošković, koji je sekvencionirao 21 genom virusa izoliranih u Hrvatskoj za kojeg smatra da je najbolji stručnjak u Hrvatskoj za to pitanje, a koji je za 24sata ekskluzivno otkrio kako imaju dokaze da nam je virus stigao iz tri smjera: Italije, Austrije i Wuhana.
– On tvrdi da su izjave o slabljenju virusa u Hrvatskoj zasad bez znanstvenog utemeljenja i da su to predizborni spinovi. Mislim da se profesor Vili Beroš, kao ministar zdravstva u Hrvatskoj, treba referirati na te konkretne znanstvene podatke iz Hrvatske – kaže Đikić.
Kako je sam prof. Vugrek naveo da su sa svojim istraživanjima, koja su iznimno važna za buduća procjepljivanja Hrvata, stali jer nemaju financijskih sredstava te da su ga iz Ministarstva znanosti obavijestili kako je sam ministar EU fondova Marko Pavić zaustavio sredstva iz fondova namijenjena u te svrhe, došao je i odgovor iz nadležnog Ministarstva.
Prenosimo ga u cijelosti:
Europska komisija pokrenula je Investicijsku inicijativu kao odgovoru na COVID19 kako bi mobilizirala sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova i brzo odgovorila na rastuće potrebe sektora koji su najizloženiji posljedicama pandemije koronavirusa, a to su zdravstveni sektor, mala i srednja poduzeća te tržište rada.
Hrvatska nije dobila dodatna sredstava iz EU fondova za borbu protiv bolesti COVID – 19 nego je napravljena preraspodjela sredstava unutar operativnih programa u okviru sadašnje financijske omotnice 2014. -2020. Preraspodjelama smo osigurali 400 milijuna eura iz EU fondova za saniranje posljedica COVID19 i to za: nabavku medicinske opreme; kredite i financijske instrumente i mjere zadržavanja radnih mjesta putem HZZ-a. Iz tih sredstava 165 milijuna eura usmjereno je u financijske instrumente za pomoć malim i srednjim poduzetnicima i 50 milijuna eura za hitne intervencije u zdravstvenom sektoru odnosno za nabavu zaštitne medicinske opreme.
U okviru financijske omotnice 2014.-2020. EU sredstva ulažu se su i u projekte istraživanja i razvoja kroz znanstveno-istraživačke projekte znanstvenih ustanova između ostaloga i u području biomedicine – virusne imunologije i cjepiva, zatim istraživanja i dijagnostike malignih, infektivnih i rijetkih metaboličkih bolesti, molekularne dijagnostike, poboljšanja dijagnostičkih postupaka i sličnih projekata.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je uz tridesetak drugih šefova država i vlada, na međunarodnoj Donatorskoj konferenciji za globalni odgovor na COVID-19 koja je okupila pedesetak država. Konferenciju je vodila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen uz sudjelovanje predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa, glavnog direktora WHO-a Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa kao i predstavnika zaklada i institucija.
Slijedom dogovora na međunarodnoj Donatorskoj konferenciji Vlada je uputila financijsku pomoć za globalnu borbu protiv bolesti COVID-19 u iznosu od 1 milijun eura. Donirana sredstva usmjerit će se na financiranje istraživanja u dijagnostici, liječenju i na pronalasku cjepiva protiv novog SARS-CoV-2 virusa, te jačanje sustava javnog zdravstva.
Hrvatska je također kroz Zakladu za znanost raspisala natječaj „Upravljanje zaraznim bolestima uzrokovanim koronavirusima te društvenim i obrazovnim aspektima pandemije” za dodjelu 14 milijuna kuna istraživačkim projektima iz državnog proračuna.
Uz to provode se istraživanja na terapeutskom cjepivu koja su u tijeku na Mediteranskom institutu za istraživanje života u Splitu, a hrvatski znanstvenici na Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ uspješno su izolirali novi koronavirus SARS-CoV-2, što će zasigurno doprinijeti uspješnom uključivanju hrvatske znanstveno-istraživačke zajednice u globalne projekte.
Kao zemlja koja trenutno još uvijek predsjeda Vijećem Europske unije, koordinirali smo mjere i aktivnosti Europske unije u nošenju s pandemijom koronavirusa.
Do sada smo u istraživanje i razvoj uložili 6,1 milijardi kuna. Na Sveučilištima u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci te institutima i veleučilištima u projekte je uloženo 1,48 milijardi kuna od čega je 1,23 milijarde EU sredstava. Kako bismo unaprijedili nacionalnu istraživačku i inovacijsku e-infrastrukturu uloženo je gotovo 200 milijuna kuna u Sveučilišni računalni centar – Srce, ulažemo više od 600 milijuna kuna u Institut Ruđer Bošković, oko 120 milijuna kuna u Centar napredne laserske tehnike Instituta za fiziku te centre izvrsnosti i znanstveno-istraživačke centre.
Iz nove financijske perspektive 2021. – 2027. jednu trećinu sredstava moći ćemo uložiti u istraživanje i razvoj, inovacije i pametna rješenja.
EU projekti idu dalje kao i isplata EU sredstava za projekte koji se financiraju iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova.
