S 56 novih slučajeva oboljelih od COVID-19 u Hrvatskoj je trenutačno 282 ljudi zaraženo, od kojih je njih 51 hospitaliziran zbog te infekcije. U bolnicama su ljudi s težim simptomima, oni koji imaju druge bolesti i veći rizik za komplikacije te oboljeli koji nemaju mogućnost kućno se liječiti. Liječenje od “korone” u bolnici je individualno – ovisi o težini bolesti, ali i o dostupnim lijekovima koji su, kako nam pojašnjava izv. prof. dr. sc. Ivan Puljiz potencijalno najučinkovitiji. U vrijeme epidemije, naime, kod nas nije bilo remdesivira, lijeka kreiranog primarno protiv ebole koji je Europska agencija za lijekove u četvrtak navela kao prvu terapiju za teže slučajeve COVID-19. Bit će to, nakon procedure autorizacije, prvi lijek u EU s namjenom liječenja oboljelih od “korone”.
– Preporuke Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ i Hrvatskog društva za infektivne bolesti HLZ-a (travanj 2020.) za etiološko liječenje bolesnika oboljelih od COVID-19 temeljile su se na do tada poznatim iskustvima iz svjetskih centara čija su iskustva objavljena u recenziranim znanstvenim časopisima. Preporuke će se po potrebi mijenjati i nadopunjavati kako budu bile dostupne nove informacije.
Prema tim preporukama, bolesnici bez čimbenika rizika i/ili s blažim oblicima bolesti liječe se samo simptomatski. Bolesnici s čimbenicima rizika i/ili težim oblicima bolesti koji zahtijevaju bolničko liječenje liječe se lijekovima hidroksiklorokinom ili klorokin-fosfatom ili lopinavirom/ritonavirom. Najčešće su se koristili klorokinski lijekovi, uz redovito praćenje mogućih nuspojava. U slučaju kontraindikacije na tu skupinu lijekova neki bolesnici su liječeni kombinacijom lopinavir/ritonavir. Uz to, kao preporuka u liječenju navedene skupine bolesnika naveden je remdesivir, no njega tada nije bilo na tržištu Hrvatske – pojašnjava prof. dr. Puljiz, predstojnik Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.
Kako dodaje ovaj liječnik, kod teških oblika bolesti, slučajeva na intenzivnoj, koristila se dosad i imunomodulacijska terapija, odnosno tocilizumab, lijek protiv artritisa, ili kortikosteroidi. Sve su to kombinacije i mogućnosti kod kojih, kako upozorava struka, treba odvagnuti korist i štetu. Upravo kao i kod cjepiva kojih je, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, trenutačno 141 potencijalno. Od toga je 16 mogućih cjepiva otišlo u daljnje faze ispitivanja pa su neke kombinacije na početku faze ispitivanja na ljudima.
Cjepivo Sveučilišta Oxford, osim u Velikoj Britaniji, daje se zdravim dobrovoljcima i u Južnoj Africi te Brazilu i ta će faza ispitivanja na ljudima trajati godinu dana. No, kako je riječ o globalnoj prijetnji zdravlju, prema zadnjim napisima s Otoka, moguće je da ovo cjepivo, ako se pokaže učinkovitim i neštetnim, bude dostupno krajem ove godine. Ispitivanja cjepiva na ljudima tijekom srpnja i kolovoza najavile su i druge kompanije, poput Moderne, Pfizera u suradnji s BioNTechs, Sanofi i Johnson&Johnson. Ove kompanije najavile su ispitivanje svojeg cjepiva na ljudima idući mjesec, a jednaki plan je i za cjepiva iz Singapura te Kine.
Unatoč najavama o mogućnosti proizvodnje prvog cjepiva krajem 2020., mnogi dvoje oko toga jer kreiranje cjepiva inače traje više godina. U ovom slučaju novog koronavirusa svijet znanosti se ujedinio, poručuje i prof. dr. Dragan Primorac, no svejedno treba proći spomenutu treću fazu kliničkog ispitivanja na velikoj skupini ljudi kao preduvjet da bismo mogli govoriti o periodu uvođenja cjepiva.
– I pri tome nikada ne smijemo zaboraviti iskustvo iz 2012. kad je bilo razvijano cjepivo za SARS-CoV i kad je kod eksperimentalnih životinja to dovelo do snažne produkcije protutijela, ali i do teških oštećenja jetra i pluća. I to nam je danas jasna pouka da bez obzira na naše želje, o cjepivu za primjenu na ljudima možemo govoriti tek onda kad se ukloni mogućnost štetnog učinka – poručio je prof. Primorac. Do cjepiva jedina prevencija ostaje na pojedincu i pridržavanju distance, higijene i nošenja maske u zatvorenim prostorima ili u situacijama gdje je puno ljudi. Čim se u nas olabavilo, oboljelih imamo u svakoj županiji.
Prema posljednjim brojkama Stožera, najviše novooboljelih danas je ponovno bilo u Zagrebu te Osječko baranjskoj županiji. – Ukupno je testirano 258 uzoraka u Osječko-baranjskoj županiji u protekla 24 sata, od čega je 12 novopozitivnih. Njih osam pripada krugu Đakovo, a četiri krugu Osijek. Među oboljelima je i dvoje djece iz Đakova. Trenutačno imamo 79 aktivno oboljelih u županiji, a hospitaliziranih je u KBC-u Osijek 18, što je četvero više nego jučer. Svi su hospitalizirani stabilno, nitko nije na respiratoru – naveo je načelnik Stožera te županije Goran Ivanović.
Oboljela djeca polaznici su vrtića Sunčev sjaj Nazaret o kojemu se brinu časne sestre iz samostana Milosrdnih sestara sv. Križa gdje ih je ukupno 49 zaraženo. U toj je županiji ukupno 631 osoba u samoizolaciji, od čega 80-ak djece iz tog vrtića te njihovih roditelja. Bris na COVID-19 bit će uzet i svima koji su bili na krizmi u nedjelju koju je vodio mons. Srakić, također pozitivan na “koronu” koji nema nikakvih simptoma, no zbog svoje životne dobi je preventivno hospitaliziran.
– Suprotno nadanjima, epidemiološka se situacija u Đakovu pogoršala. Još se puno testova mora odraditi pa se može očekivati da će broj pozitivnih biti veći. Zabrinjava to što je koronavirus, preko vrtića i krizme održane u katedrali u nedjelju, izašao iz samostana i nadbiskupije i proširio se gradom. Na krizmi je bilo rodbine, kumova, javljaju nam se neki od njih koji imaju temperaturu, glavobolje, povraćaju… – rekao je đakovački gradonačelnik Marin Mandarić. Posljedice zadarskog turnira pak još pristižu pa je od posljednjih 40 testiranih osoba pozitivan vozač koji je prevozio tenisače. U samoizolaciji je 175 ljudi, a iz Ministarstva pravosuđa potvrdili su kako je “korona” ušla i u zatvor u Remetincu gdje je pozitivan jedan zatvorenik koji je tamo došao u srijedu na izdržavanje kazne od osam dana zatvora, piše Večernji list.
